Prema predviđanjima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) svaki mjesec korona krize u svijetu srezao je globalni BDP za oko dva posto. Najviše će stradati velike zemlje izvoznice poput Amerike i Kine jer je globalni promet zastao, a najveći pad očekuje se u svim zemljama u sektoru turizma do 70 posto u ovoj godini.
Ono što zaprepašćuje je da se u svega dva mjeseca izuzetno promijenila gospodarska slika svijeta. Prve prognoze u padu ekonomskih aktivnosti govorile su u desecima milijardi dolara ili eura no to je za nekoliko tjedana već postala prošlost. Danas je jasno da će samo Europa investirat u oporavak gospodarstva više od 500 milijardi eura. To je s globalnog stanovišta tek kap u moru.
Azijska razvojna banka prema najnovijim predviđanjima učinaka korona krize na svjetsko gospodarstvo,predviđa da će kriza stajati ekonomiju svijeta između 7 i 9 biljuna dolara, odnosno oko deset posto globalnog svjetskog BDP-a.
O kakvim je novcima riječ teško si može predočiti čovjek koji se ne bavi financijama, a niti mnogi ekonomisti. Bilijun dolara je milijun milijuna dolara i piše se s dvanaest nula. Podsjećamo da se milijarda piše s devet nula, a „običan“ milijun sa šest nula. Prema tome, korona kriza je svjetsku ekonomiju već stajala ili će stajati najmanje 7.000 milijardi dolara.
U Hrvatskoj je procijenjeno da će BDP pasti za oko devet posto ove godine, a za iduću se predviđa oporavak od šest posto. Ovako ili onako, utjecaj korona krize stajat će nas oko devedeset milijardi kuna.
Prema projekcijama, najviše će stradati najveće zemlje izvoznice, svijet se drastično mijenja, a i navike potrošača. Kome sad treba razmetanje bogatstvom? Čini se da je to neka ekonomska poetička pravda, globalno više nije tako in, sve zanimljiviji postaje pojam glokalno: misli globalno, djeluj lokalno. Ukratko, vlade postaju svjesne da treba jačati državu koja je dana više domovina nego prije krize.
Stručnjaci koji se bave ekološkim pitanjima smatraju da su slične krize neminovne jer je čovjek počeo krčiti velike svjetske prašume i previše utjecati na prirodu, treba mu prostora. Nikad se ne zna koji će virus isplivati. Čini se da smo dosegli granice rasta ili da smo dosad imali sreće s virusima.
U hrvatskoj politici već je skovan pojam novi suverenizam s kojim se ide na izbore, za sada ne znamo što to znači, čeka se sadržaj. Uključuje li taj novi hrvatski suverenizam uz ostalo i jedan jaki institut za pronalazak cjepiva protiv virusnih bolesti u ime nacionalne sigurnosti, ne znamo. No da smo ga imali, možda bismo bili u velikoj prednosti.
