Svakog dana 66.000 radnika u Hrvatskoj izbiva s posla zbog bolesti, što pokazuje podatak Ministarstva zdravstva i HZZO-a koji otkriva koliko je sustav pod pritiskom. U Međimurju, gdje Područno ustrojstvena jedinica HZZO-a Čakovec bilježi 1781 dnevno odsutnih radnika, stopa privremene nesposobnosti za rad dosegla je 3,92 % u 2024. godini.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pohvalio se da redovito provjerava opravdanost bolovanja, a prošle je godine zatvorio čak 27 % neopravdanih slučajeva, što je jako velika brojka. Najčešći razlozi odsutnosti radnika s posla nisu iznenađenje. Na prvom mjestu su bolesti mišićno-koštanog sustava, posebno problemi s kralježnicom, koje često prate dugotrajni bolovi i ograničena pokretljivost. Trudnoće i porodi zauzimaju drugo mjesto, dok su nadalje ozljede, prehlade i gripe te psihički poremećaji poput stresom izazvanih neuroza također česti uzroci privremene nesposobnosti. U 2024. godini zabilježeno je i 6513 slučajeva bolovanja zbog njege člana obitelji te 97 zbog izolacije.
Dok se država sprema povećati naknade za dugotrajna bolovanja na 995 eura mjesečno, pitanje je tko će nadoknaditi taj teret u praksi. Poslodavci i redoviti radnici suočeni su s dodatnim troškovima organizacije, radnici koji nikad ne koriste bolovanje, moraju nadoknađivati za one koji ga namjerno iskorištavaju. Kada netko lažira bolovanje, teret pada na kolege koji preuzimaju dodatne smjene i obaveze, što stvara začarani krug nezadovoljstva i iscrpljenosti.
Ako se ne pooštre kontrole i sankcije za zlouporabe bolovanja, ovaj će se problem nastaviti širiti na štetu svih koji rade po pravilima. Konačni račun, nažalost, najčešće plaćaju upravo oni koji nikoga ne opterećuju, a svoj posao obavljaju savjesno, dok drugi iskorištavaju rupe u sustavu.
