Danas su plutajuće solarne elektrane već uobičajen način gradnje u nizu država, od Nizozemske do Albanije. Solarni paneli nalazili bi se na spojenim pontonima na jezeru koji bi plivali na vodi, udaljeni od obale najmanje 40 metara zbog ekosustava i flore i faune.
Nama susjedna slovenska elektroprivreda, odnosno holding HSE, odlučio je ovih dana izgraditi prvu solarnu elektranu na vodi na jezeru Družimir kod Šoštanja, snage 140 megavata na površini od 70 hektara, što je polovica ukupne površine jezera. Riječ je o jezeru ispod kojega je rudnik Velenje.
Na dvama jezerima u Međimurju, na HE Čakovec i HE Dubrava, moguće je na isti način, plutajućim solarnim elektranama, u veoma brzom vremenu, ako postoji politička volja i novac, izgraditi solarne elektrane snage dvije atomske centrale Krško, ukupno preko 1000 megavata. Razlog za takvu viziju već postoji, Hrvatska je danas uvoznik električne energije.
HE Dubrava je naše najveće umjetno jezero površine od 17 kilometara kvadratnih. Na kvadratnom kilometru jezera odnosno na sto hektara površine moguće je izgraditi solarnu elektranu snage 200 megavata. Na samo pet kvadratnih kilometara jezera HE Dubrava moguće je brzo izgraditi solarnu elektranu snage 1000 megavata, a slična vizija ukazuje se i za jezero HE Čakovec. Cijene takve gradnje bila bi svakako manja nego da postoje veliki i skupi građevinski zahvati. Solarne elektrane bi se jednostavno mogle spojiti na već izgrađen elektroenergetski sustav mreže HE Dubrava ili pak HE Čakovec.
Osim toga, zagađivanja okoliša gotovo da ne bi i bilo, danas se plutajuće solarne lektrane grade na slatkovodnim jezerima iz koje se crpi voda za piće.
Još je jedna velika prednost: štedi se prostor jer se postiže dvostruka namjena i nema stakleničkih plinova. Osim toga, visoki nasipi s međimurske strane jezera govore nam da se solarne elektrane uopće ne bi vidjele, osim ako bi ih netko gledao iz zraka, ne bi uopće smetale u prostoru.
Na velikim preostalim dijelovima jezera moguće je razvijati turizam i vodene sportove kao i do sada, a možda još i više.
Uvijek se pri takvim strateškim i velikim zahvatima pokreće pitanje financiranja. Slovenci svoju električnu energiju iz solarne elektrane namjeravaju pretvarati u toplinsku energiju i daljinski grijati kuće i objekte. Razlog za takvu odluku vjerojatno je taj što će dobiti dodatna sredstva iz EU-a pod povoljnim uvjetima.
Ukratko, Hrvatska u traganju za velikim projektima koje je moguće sufinancirati iz sredstava EU-a, ne treba ići daleko, dovoljno je da se političari iz Zagreba zagledaju u međimurska jezera na Dravi.
