15 C
Čakovec
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Zašto slavimo Se svete?

Bliži se blagdan Svih svetih, u našem kraju narodnog naziva Sesvete, što je u vezi s keltskim blagdanom Samhainom, koji se slavi najmanje 4000 godina. Kelti su tim blagdanom slavili prijelaz svijetlog dijela godine u tamni dio godine i završetak poljskih radova, no taj blagdan krije u sebi mnogo stariji indoeuropski običajni blagdan.

Manje je poznato da su slavenski narodi i Južni Slaveni, pa i Hrvati, imali običaj ugošćavati mrtve duše pod maskama na prijelazu godine, što je mogući utjecaj starijih keltskih i indoeuropskih običaja. Ti su običaji sačuvani i do danas u hrvatskoj kulturi, za Božić se uz ostala jela stavi na svečani stol i grah kao jelo pokojnika, odnosno duša predaka.

Zna se da je papa Grgur III. godine 837. odredio da se dan Svih svetih slavi 1. studenog, umjesto ranijeg datuma, navodno 13. svibnja. Što se u dalekoj povijesti događalo zapravo nije do kraja jasno, stari su narodi imali samo dva godišnja doba, ljeto i zimu, pa tako i Slaveni. Ako je keltski Samhain vezan za završetak poljoprivrednih radova, to sigurno nije mogao biti 13. svibnja.

Papa Grgur III. uveo je blagdan Svih svetih 1. studenog na keltski Samhain, odnosno keltsku Novu godinu, kako bi suzbio stare običaje.

No ti su običaji sačuvani do danas. Stari su Kelti vjerovali da se pri prijelazu u tamni dio godine mrtve duše vraćaju svojim obiteljima.

Za razliku od Kelta, stari su Slaveni vjerovali da se mrtve duše predaka vraćaju svojim domovima u vrijeme takozvanih prekobrojnih dana u godini. Kako bi znale put, moralo im se svijetliti, a danas je to narodni običaj paljenja svijeća na grobljima. Nekad je to moralo biti vrijeme prije zimskog solsticija, dana kad se Sunce ponovno počinje dizati na nebu.

Stari Hrvati rano su prihvatili kršćanski, najprije julijanski, a zatim i gregorijanski kalendar, pojednostavljeno, danas od Božića do Triju kraljeva.

Dušni dan, kad se duše bliskih mrtvih vraćaju obiteljima i rodovima, danas dan iza Svih svetih, mnogo je stariji. Vjeruje se da se kod indoeuropskih naroda slavio kao običajni blagdan najmanje deset tisuća godina. U kršćanstvo ga je uveo sveti Odilon 998. godine, da bi ga tek 1311. godine potvrdio Vatikan.

Današnja moderna takozvana Noć vještica samo je daleki odjek keltskog Samhaina radi komercijalizacije, ali i indoeuropskog Dušnog dana.

 

 

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE