Zaokupljeni svakodnevnim brigama malo pažnje posvećujemo znanstvenim vijestima koje nas sve više zapljuskuju s raznih strana i koje se ipak nekako probijaju do nas. Jedno takvo istraživanje američke klinike Mayo i kanadskih istraživača ovih dana pobuđuje pažnju. Znanstveno je utvrđeno da ljudski glas ima oko 200.000 različitih karakteristika, koje umjetna inteligencija može pratiti i razlikovati takozvanim dubokim učenjem.
Rezultati su pomalo spektakularni, uz pomoć umjetne inteligencije pokusima je utvrđeno da ona (čitaj: uvježbano računalo na temelju velikog broja podataka) može na osnovi analize glasa utvrditi boluje li netko od šećerne bolesti tipa dva ili od Parkinsonove bolesti i Alzheimerove bolesti. Dovoljno je desetak sekundi govora pa da na osnovi toga računalo može dijagnosticirati šećernu bolest tipa dva, a mnogi i ne znaju da je uopće imaju. Umjetna inteligencija prepoznaje šećernu bolest s vjerojatnošću od čak 89 posto za žene i 86 posto kod muškaraca, dok doktoru za dijagnozu treba često i više mjeseci. Kanadski istraživači su naučili umjetnu inteligenciju da prepoznaje 14 razlika u glasu kod bolesnih ljudi, koje ljudsko uho ne može razlikovati.
Istraživači se već usredotočuju i na druge skupine bolesti koje je moguće detektirati pomoću glasa, što je sigurno jeftinija i najbrža metoda i osim toga donosi mnogo ušteda. Trenutno se provode istraživanja u pet područja biomarkera glasa: neurološki poremećaji, tako na primjer moždani udar, alzheimer, bolesti srca, rak grkljana i glasovni poremećaji, psihijatrijski poremećaji, respiratorni poremećaji (upale pluća KOPB) i u području pedijatarskih poremećaja (kasni govor, autizam).
Način obrade glasa ima nekoliko faza: prikupljanje glasova na svim jezicima, čišćenje od šumova, analiza pomoću algoritama dubokog učenja i umjetne inteligencije, stvaranje klona ili modela glasa i stvaranje novog sintetičkog glasa.
Budućnost u mnogim područjima ljudskog djelovanja samo što nije stigla, ovdje smo spomenuli samo jedan uski segment. U cijeli postupak sigurno će biti ugrađen i dio ljudskih prava, snimljeni uzorak glasa moći će se uzeti samo uz potpis pacijenta. Zlouporabe su uvijek moguće, no tako je bilo u cijeloj ljudskoj povijesti.
Treba istaknuti da takva dijagnostika ne može zamijeniti doktore i konzultacije kao i liječenje, no znatno će ubrzati i pojeftiniti postupke dijagnoze. Vjerojatno se neće dugo čekati da takva praksa zaživi u svijetu, a time i kod nas.
