Kako je rođen novi svjetski poredak

U zapadnom modelu rasta i razvoja jedna od mantri je dostizanje razvojnog stupnja najrazvijenih zemalja, što pokušavaju sve manje razvijene države. I sama Europska unija temelji se na određenoj solidarnosti između zemalja članica.

Ekonomski analitičari su davno izračunali da nam  treba nekoliko desetljeća ubrzanog razvoja da dostignemo razvoj Njemačke, a možda i stoljeće da dostignemo bogatu Švicarsku. Uvijek se pri takvim računicama zaboravlja da će se bogate zemlje i dalje razvijati, pa ta usporedba liči na zagonetku o Ahilu i kornjači.

Naime, impresivna ideja o svjetskom porezu na kapital u funkciji razvoja siromašnih, bila je samo želja znanstvenika, odnosno utopija.

Zbog toga su kao pandan zapadnom modelu razvoja, Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu i Grupi G7, zemlje Brazil, Rusija, Indija i Kina  osnovale BRICS. Pridružila im se i Južna Afrika.

Indija je 2012. godine predložila osnivanje Nove razvojne banke (NDB), s početnim ulogom od 100 milijardi dolara. Naime, svaka će zemlja osnivačica (Brazil, Rusija, Kina, Indija, Južna Afrika), imati jedan glas, a nijedna pravo veta. Ubrzo im se pridružuju i druge zemlje, tako Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bangladeš i Urugvaj, a interes pokazuju i drugi. Na kraju je 2016. godine reagirala i Svjetska banka te potpisala memorandum o suradnji. No udjel zemalja osnivača zemalja BRICS-a ne smije biti manji od 55 posto, svi ostali u NDB-u mogu zajednički imati samo 45 posto kapitala.

Danas Nova razvojna banka daje zajmove manje razvijenim zemljama pod povoljnijim uvjetima,  te surađuje s regionalnim razvojnim bankama. Nobelovac Joseph Stiglitz smatrao je od početka da je riječ o temeljnoj promjeni globalne i političke moći, što se danas jednim dijelom ostvaruje. Dakako, NDB-om želi dominirati Kina, imajući u vidu svoj interes.

Na taj su način udareni temelji novog financijskog poretka koji stoji nasuprot Grupi G7 i zapadnim bankama, a rađa se novi svjetski poredak. Zemlje BRICS-a već međusobno trguju svojim valutama, a mnogo manje dolarom. Rat u Ukrajini samo je ubrzao podjelu na Zapad i Jug, odnosno u europskoj vizuri, Zapad i Istok.

No sjetite se zagonetke o Ahilu i kornjači (Zenonov paradoks) iz početka priče, pa će biti jasno da smo ušli u dugačko vrijeme nestabilnosti svjetskog poretka, ali i banaka. To ne znači da treba držati novac u jastučnicama.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

49,208FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE