Više od jedne knjige

[layerslider id=”3″]

U Štrigovi će ovih dana biti održan znanstveni skup o Josipu Bedekoviću i njegovu djelu podužeg naslova “Natale solum…” u kojemu se dokazuje da je sveti Jeronim, jedan od najpoznatijih kršćanskih svetaca i prevoditelj Biblije na latinski iz četvrtog stoljeća, rođen u Štrigovi. On sam kaže da je “rođen na granici Dalmacije i Panonije”.

Ono što pomalo izmiče pozornosti javnosti je podatak da je knjiga “Natale solum…” ujedno i prva monografija Međimurja, ali ujedno i prva monografija neke hrvatske regije. Opisu Međimurja posvećena su dvadeset i dva poglavlja ove klasične i monumentalne knjige. No to nije sve. Akademik Dragutin Feletar napominje da je Bedeković, želeći dokazati svoju tvrdnju, razradio i povijest Insulo Muro Dravane u antičko doba, ali i pregled povijesti i zemljopisnih značajki Međimurja tijekom cijelog srednjeg vijeka, pa sve do sredine 18. stoljeća. Osim toga, u knjizi je dao prvi pregled gospodara Čakovca i Međimurja, uz opise obilaska ondašnjih župa i mjesta, s naglaskom na Čakovec, svetu Jelenu i Štrigovu.

Suvremeni povjesničari Međimurja mnogo duguju Bedekoviću, mnogo se od njega prepisivalo ili citiralo. Zbog toga što je bilo pisano na latinskom, uz uporabu starolatinskih izraza i navođenje rimskih klasika, knjiga je ostala teško dostupna i prevođena je deset godina.

Otkriva se i niz zanimljivosti koje su danas malo poznate kulturnoj javnosti. Tako naprimjer da je samostan sveta Jelena pripadao gradu Čakovcu u njegovo doba, danas to gotovo da ne znamo. Ili drugi primjer: da je Štrigova za rimskih vremena imala biskupiju, vjerojatno zahvaljujući i tome što se znalo da tamo rođen sveti Jeronim. O biskupiji u Štrigovi za sada postoji malo vijesti, nakon prijevoda knjige očekuje se veći interes znanstvenika. Treći primjer: U opisu Međimurja progovara i o staroj vjeri i starim bogovima ili božanstvima u Hrvata, pa se tako opisuje da se posebno još valjda i u njegovo doba, u Međimurju u narodu slave dva božanstva, Lado i Svetovid, iako je puk bio odavno pokršten. Otkriva se da je Bedeković bio i rodoljub, jer je dokazivao pripadnost Međimurja hrvatskom narodu kojeg su još u osamnaestom stoljeću svojatali Mađari.

Napokon, knjigu “Natale solum…” prevedenu na suvremeni hrvatski standard, moći će izučavati svi koji to žele, dok će za intelektualce i znanstvenike ona postati nezaobilazna, a za one emotivnije i dragocjeni izložak u sobi.

 

Ostavi komentar