8 C
Čakovec
Petak, 29 ožujka, 2024

Šume koje život znače

Prema novim istraživanjima znanstvenika ljudima prijeti veliko smanjenje populacije te izumiranje zbog nestanka šuma na Zemlji već za nekoliko desetljeća. To zapravo znači da bi se broj ljudi na planeti vrlo brzo smanjio za nekoliko milijardi jer priroda tu brojku ne bi mogla više podnijeti. Rezultat je to do kojeg su došli fizičari instituta Turing u Londonu i Sveučilište Tarapaca u Čileu. Dakako, riječ je o računalnom modeliranju uz mnoštvo pretpostavki, što bi se dogodilo kad bi se dogodio nestanak šuma po sadašnjim projekcijama. Stručnjaci našeg  Državnog hidrometeorološkog zavoda tvrde da Zemlja ide prema povećanju temperature od čak četiri stupnja, a sve zbog pretjeranog zagrijavanja zbog ugljičnog dioksida. Predviđeno povećanje prosječne temperature planete od 1,5 stupnjeva danas možemo samo sanjati. Nažalost, zakasnili smo na svoju štetu.

Autori studije o vrijednosti šuma za ekosustav Zemlje Aguino i Bologna izračunali su da je prije čovjeka na zemlji raslo oko 60 milijuna kvadratnih kilometara šuma, dok ih je danas samo 40 milijuna, što znači da smo posjekli svako treće stablo na Zemlji.

Najvažnije pitanje koje postavljaju glasi: Jesmo li došli do puta bez povratka, odnosno jesmo li dovoljno uništili resurse Zemlje sa sadašnjom prevelikom potrošnjom energije?

Nisu to jedina istraživanja o značaju nestanka šuma. Prije nekoliko godina istraživači s Yalea ustanovili su da na Zemlji postoji 3050 milijardi stabala. Hrvatska je po toj računici imala 2,3 milijarde stabala ili prosječno oko 554 po stanovniku.

U međuvremenu je prije nekoliko godina osnovan GPF ili Globalni nadglednik šuma u realnom vremenu u Institutu za svjetske resurse, što je danas moguće zbog satelita i novih tehnologija. Razlog velike brige je opasnost zbog uništavanja šuma iz raznih razloga, a ponajviše zbog požara i poljoprivrede. Ako planeta postane još toplija, bit će i više požara šuma pa i na Aljasci i u Sibiru, ali i drugih nepogoda. Osim toga, svakih dvadeset godina udvostručuje se količina potrošene pitke vode koje je sve manje i zbog nestanka šuma.

Nije li došlo vrijeme da Zemlji i šumama vratimo dug? Sadnja šuma postaje prvorazredno ekološko pitanje opstanka svijeta koji znamo.

Naša najveća šuma Murščak uništena je gotovo u potpunosti prije sto godina, odnosno nakon Prvog svjetskog rata. Može li barem malo pomoći mudro nagovaranje za sadnju šuma uz Muru i Dravu, a  time i bolji život u našem kraju, na kraju tko bi to trebao činiti?

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE