Nismo li zakasnili?

Vodstvo Međimurske županije priprema se dostojno obilježiti stotu obljetnicu oslobođenja Međimurja. Kako se sad čini, a već je sredina prosinca, glavni događaji proslave stote obljetnice obilježit će se 9. siječnja i kasnije tijekom 2019. godine.

Postavlja se pitanje jesmo li u političkim pripremama za proslavu jednostavno – zakasnili? Kako je poznato, Međimurje je oslobođeno od Mađara na Badnjak 1918. godine, nakon dugo pripremane vojne akcije.

Težina mađarske represije 1918. godine dovela je do 128 žrtava u međimurskim selima, a u Goričanu je proglašena Gorčka republika.

Narodno vijeće je u Zagrebu tražilo da srpska vojska oslobodi Međimurje, što je odbijeno jer je Srbija sklopila mir s Mađarima. Tada Narodno vijeće traži da Međimurje oslobode Francuzi, što je u Solunu, tada sjedištu savezničkog zapovjedništva, također odbijeno. Tek tada Narodno vijeće u Zagrebu donosi odluku da će Međimurje osloboditi hrvatske snage, prerušene u hrvatske dragovoljce. Tako je i bilo.

Organizirano je više hrvatskih domobranskih pukovnija, koje su se skupljale u Varaždinu. Jezgru oslobodilačkih snaga činila su dva karlovačka bataljuna s majorom Pogledičem, no u borbu za oslobođenje došli su pomoći i pitomci kadetske škole ali i hrvatski studenti. Osim toga, bivši hrvatski mornari austro-ugarske vojske organizirali su se u Zagrebu u dobrovoljačku sokolsku legiju. U Varaždinu je stvorena i konjica od dragovoljaca 10. husarske pukovnije, a osnovana je i međimurska satnija s dragovoljcima iz Međimurja. Na vrijeme je pristigao i novogradiški bataljun jačine 750 domobrana.

Kako je poznato, prvi pokušaj oslobođenja u studenom 1918. Mađari su zaustavili, no drugi na Badnjak 1918. je u potpunosti uspio. Međimurje je od tada u Hrvatskoj.

Ukratko, oslobođenje Međimurja 1918. godine bilo je svehrvatski politički i domoljubni čin najvišeg ranga, koga je planirao tadašnji hrvatski vojni stožer s Kvaternikom na čelu, a ne nekakva izdvojena akcija hrvatskih dragovoljaca bez glave i repa, kako se to ponekad želi predstaviti.

Velika narodna skupština 9. siječnja 1919. godine na kojoj je donijeta Rezolucija o odcjepljenju od Mađarske države, bila je već slavljenička. Postavlja se i pitanje što mi zapravo slavimo, Veliku narodnu skupštinu i rezoluciju od 9. siječnja, ili svehrvatski politički i vojni čin oslobođenja Međimurja od 24. prosinca 1918. godine. Radi usporedbe, oslobođenje Međimurja u Drugom svjetskom ratu slavimo po datumu vojnog oslobođenja.

Ostavi komentar