13.3 C
Čakovec
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Mit i nacionalna sigurnost

[layerslider id=”3″]

Stručnjaci UN-a u dokumentu koji je objavljen u ožujku ove godine osuđuju globalne kompanije koje se bave proizvodnjom pesticida i genetskim inžinjeringom. Ono što je najvažnije, negira se da su pesticidi neizbježni da se prehrani globalno stanovništvo. Eksperti smatraju da je to mit koji podupiru kompanije koje proizvode pesticide, a koje sustavno negiraju štete zbog pesticida.

Čini se da je i na globalnoj razini došlo vrijeme preispitivanja koristi i štetnosti od pesticida i da je u proizvodnji hrane potrebno krenuti nekim novim putovima.

Domaći poljoprivrednici već drugu godinu polaze tečaj kako smanjiti uporabu pesticida i svesti je na razumnu i održivu mjeru, odnosno kako imati više koristi od štetnosti uporabe.

Po svemu sudeći, posla s pesticidima imat će i naša nova strategija nacionalne sigurnosti čiji nacrt uskoro kreće u javnu raspravu. Kako je pojašnjeno, ugroze sigurnosti više nisu samo prijetnje ratom i terorom svake vrste, već mnogo šire. Ugroze i rizici sigurnosti postaju i prijetnje ugrožavanja ljudskih prava i solidarnosti, a ne samo prijetnje sustavima potrebnima društvu za život, tako, naprimjer, one vezane za energiju, vodu, način života, financijski sustav i slično.

Dakako, sustav nacionalne sigurnosti ipak najprije poštuje moguće vojne prijetnje jer su one i najpogubnije.

Drugim riječima, ugrozom nacionalne sigurnosti smatrat će se sve ono što stvara nesigurnost u društvu i određenoj sferi života, u tu grupu spadaju i pesticidi jer izazivaju neželjene posljedice, prije svega bolesti.

Na taj se širok način sustav nacionalne sigurnosti pojavljuje kao kišobran društva koji će se stalno nadograđivati jer se i prijetnje mijenjaju, čak i na razini pesticida. Tako se svaku godinu iz uporabe izbacuje više pesticida, dok drugi dolaze na listu.

Konkretno, da smo takav širok sustav nacionalne sigurnosti imali prije više desetljeća, a nismo ga mogli imati jer smo bili u drugoj državi, a niti su spoznaje o opasnostima tada bile javno poznate, možda ne bi bilo toliko oboljelih od raka debelog crijeva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, po čemu smo rekorderi. Za to su sigurno krivi i određeni pesticidi, no dokaza, kao i obično, nije bilo dovoljno sve dok ljudi nisu počeli obolijevati u većem broju, pa se netko zapitao što se to događa.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE