Svačiji život ima uspone i padove te je nemoguće imati ulaznu putanju u uspjehu i zadovoljstvu cijeli život. Jednostavno rečeno, život ima svoje krize različite vrste, no najočitije su uvijek one financijske naravi. I kao na našoj privatnoj razini financijske krize dolaze s vremena na vrijeme, bilo zbog novih troškova života ili nepredviđenih različitih okolnosti oko nas, tako s vremena na vrijeme i cijelu svjetsku ekonomiju zahvaćaju ekonomske krize, koje se događaju u određenim vremenskim ciklusima. Nova ekonomska kriza već je pred vratima, a koliko će utjecati na cijeli svijet ovisit će najviše o političkim odlukama najmoćnijih država u svijetu koje dominiraju i u ekonomskom smislu. U Europskoj uniji vodeću ekonomsku riječ ima Njemačka, stoga će se zbivanja u njoj preliti i na sve ostale države članice, pa tako i na nas. No, na našoj državnoj ekonomiji i vladi je, upravo zbog njezinog utjecaja na život svih nas građana, da sa svojim upravljanjem javnim financijama, poreznim i pravnim sustavom omogući da utjecaj svjetske ekonomske krize u što manjoj mjeri pogodi našu ekonomiju, a posebno privatni sektor kojemu prihode nitko ne jamči, ne omogućava niti osigurava.

Zbog cijele situacije su u posljednje vrijeme oči poznatih ekonomskih analitičara okrenute u procjenjivanje i prognoziranje u kojem trenutku i na koji način će nova ekonomska kriza, čije naznake početka su već vidljive, stići u Hrvatsku. U Europi će se promjene i problemi zasigurno početi osjećati već iduće godine, no većina zemalja Europske unije istu krizu dočekuju spremnije i s uređenijim državnim strukturama nego ih ima naša država. Najranjiviji pak od svega, kod nas je privatni sektor, koji, iako se sada i čini da ima određeni rast ili svojevrsnu stabilnost, može doživjeti priličan udarac od kojeg će mu trebati nekoliko godina da se vrati u stanje u kakvome je danas.

Prema svemu sudeći, možda je konačno došlo vrijeme da politika i vlast, koja sa zakonima i propisima svakodnevno utječe na naše živote, počne slušati pravu ekonomsku struku, akademski priznate ekonomiste, poznate i u javnom životu, koji pak neprestano upozoravaju na probleme preglomazne i neučinkovite države koja samo guta novac građana kroz različite poreze te sa svojom neučinkovitošću u upravljanju državnom imovinom i resursima koje ima polako iz dana u dan muči privatni sektor. U slučaju ekonomske krize, usporit će se najproduktivniji dio privatnog sektora u Hrvatskoj – onaj koji se bavi izvozom i turizmom. Posljedično će doći do novih nezaposlenosti, kao i do pada vrijednosti nekretnina, čije cijene su posljednjih nekoliko godina upravo zbog odluka vlasti i različitih poticaja za stambeno zbrinjavanje, previše bujale te dostigle plafone na atraktivnim lokacijama. Država će u jednom trenutku zasigurno intervenirati, no pitanje je hoće li štititi samo javni sektor od nastalih nepogoda pa će cijeli teret krize ponovno snositi samo privatni ili će odluke vlasti ići i u smjeru štićenja privatnog sektora koji je jedini pravi stvaratelj nove vrijednosti i novca.

Bez obzira zapravo kada kriza stigla, da li iduće godine ili nešto kasnije, prvo će pogoditi najuspješnije i najsposobnije među nama. I zbog toga bi država i njezina regulacija trebala upravo njima izaći u susret s nekim pametnim poreznim ili pravnim rješenjima kako bi lakše prebrodili nadolazeće poslovne turbulencije.

Ostavi komentar