Nakon višetjednih kiša, konačno nam je došlo ljeto vrijeme i prave ljetne temperature, pa u skladu s time i pripreme za godišnji odmor. S obzirom da je zakonom određena obveza poslodavca da donese raspored korištenja godišnjeg odmora do 30. lipnja za tekuću godinu, upravo sada je vrijeme da svatko odluči, organizira i s poslodavcem dogovori kada će i u kojem terminu ovo ljeto iskoristiti svoje pravo na godišnji odmor. Pri tome je bitno naglasiti da je ništetan sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, a za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Samo u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije koristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, a ona se utvrđuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna (ako je radio cijele godine). Zakonom je određena samo ta donja granica trajanja godišnjeg odmora, dok je dulje trajanje regulirano najčešće kolektivnim ugovorom ili pak sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili samim ugovorom o radu. Zanimljivo je stoga da je kolektivnim ugovorom ugostiteljstva određeno da se broj dana godišnjeg odmora radniku u ugostiteljstvu može povećati za jedan do četiri radna dana s osnove složenosti poslova, s osnove radnog staža trajanje godišnjeg odmora povećava se za jedan dan na svakih šest godina radnog staža, a s osnove invalidnosti jedan radni dan, dok samohrani roditelj ima pravo još na dva dodatna radna dana za godišnji odmor. Kolektivni ugovor za graditeljstvo pak propisuje da se na osnovicu od četiri tjedna godišnjeg odmora trajanje godišnjeg odmora povećava za jedan radni dan za svake navršene četiri godine radnog staža, za pet radnih dana temeljem invalidnosti i za dva radna dana radniku s dvije ili više djece do sedam godina starosti.
No, bitno je naglasiti da je zapravo najvažnije da se uvijek primjenjuje pravo koje je najpovoljnije za radnika, što znači da ako je poslodavac donio nekim drugim, dodatnim aktom odluku koja je za radnika povoljnija u korištenju godišnjeg odmora, čak i više nego što je to određeno kolektivnim ugovorom, tada se primjenjuje to pravo. Osobe na stručnom osposobljavanju imaju pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, ali bez prava na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora.
Za svakog radnika poslodavac je dužan izračunati njegovo pravo na godišnji odmor srazmjerno vremenu provedenom na poslu i dodatnim pravima koje on ima. Tu istu evidenciju najčešće vodi računovodstvo ili popratne administrativne službe poslodavca, stoga upravo njima predstoji razdoblje računanja prava pojedinog radnika na godišnji odmor. Forma u kojoj poslodavac mora obavijestiti radnika o korištenju godišnjeg odmora nije određena, pa ona može biti i u usmenom obliku. U praksi, kod otkazivanja ugovora o radu i korištenja godišnjeg odmora, često se zna postaviti pitanje da li otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora. Da, otkazni rok teče i za vrijeme godišnjeg odmora i godišnji odmor ne produljuje tijek otkaznog roka.
Moguće je i da otkazni rok istekne prije nego što je radnik iskoristio godišnji odmor, u kojem slučaju je poslodavac dužan za preostali dio godišnjeg odmora koji radnik nije iskoristio, isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Također, jedno od čestih zabluda je da radnici koji su sklopili ugovor o radu na nepuno radno vrijeme nemaju jednako pravo na godišnji odmor kao i radnici koji su sklopili ugovor o radu na puno radno vrijeme. Logika govori sama za sebe, jer ako netko radi četiri tjedna po primjerice četiri sata dnevno, tada ima pravo i na četiri tjedna godišnjeg odmora (dakle jednako kao i onaj koji radi puno radno vrijeme), ali s računanjem polovice od punog radnog vremena dnevno. S obzirom na to da nas već na kraju ovog mjeseca čekaju dva tjedna svaki sa svojim praznikom, za očekivati je da će mnogi radnici, a posebno oni u javnim i državnim službama, iskoristiti priliku i kreativnim spajanjem (već uhodanim, na hrvatski način) dobiti puna dva tjedna godišnjeg odmora na samom početku kalendarskog ljeta.
