Koliko dugo psihološki možemo izdržati u izolaciji i koliko dugo hrvatska ekonomija i poduzetništvo može izdržati bez radne aktivnosti brojnih uslužnih i drugih djelatnosti koje su u potpunosti zamrle i ne ostvaruju nikakve ili male prihode? To su dva krucijalna pitanja zbog kojih su ozbiljne zapadnoeuropske zemlje poput Njemačke, Nizozemske i Velike Britanije dugo vremena odlagale prestanak svake društvene aktivnosti i veliki broj gospodarskih.
Karantena nije prirodno stanje ljudi i koliko god se u ovom trenutku svi trebamo držati uputa i odluka koje izdaje Nacionalni stožer civilne zaštite koji je ograničio mogućnost socijalnog kontakta kako bi se spriječila masovna izloženost zarazi koronavirusom, veliko je pitanje što nakon prvih mjesec ili dva dana. Nije problem samo u druženju obitelji i prijatelja, već i o ekonomskom opstanku tvrtki i obrta, ali i svakog pojedinca, posebice onih koji su već dobili ili će ovih dana dobiti otkaze i ostat će bez plaće koja pokriva ne samo njihove mjesečne potrebe, već i rate kredita za stan ili auto. Ne bi bilo dobro da opet stotine tisuća ljudi upadne u dužničko ropstvo.
Stoga svaka optimistična vijest u borbi protiv koronavirusa i promjene koje se zaista događaju vrlo dinamično, bude nadu da će sve ovo puno brže završiti nego se u ovom trenutku pesimistično predviđe (tri-šest mjeseci ili čak duže).
I dok Hrvatska zbog toga jer jako malo ulaže u znanost i istraživanje, iako su kod nas izumljeni sjajni lijekovi poput Sumameda i Inteferona koji se često spominju kao važne uzdanice u ovoj zdravstvenoj krizi, jake države ulažu ogromno sredstva kako bi se “shvatio” virus, odnosno došlo do lijeka ili cjepiva protiv njega.
Što se tiče samog koronavirusa sredinom ovog tjedna nakon što sam pročitao tekst u uglednom Financial Timesu postavio sam si sljedeće pitanje: Je li se i u Hrvatskoj puno veći broj populacije od poznatih brojki već zarazio koronavirus Covid-19 i je li ga već preboljelo tj. “prohodalo” s nikakvim ili puno blažim simptomima? Upravo na tome se temelji nova teorija znanstvenika iz Oxforda koju je objavio ugledni britanski ekonomski časopis, prema kojoj je čak 30 milijuna Britanaca zapravo već preboljelo ovaj virus i u sebi imaju antitijela.
Britanska Vlada u strahu da će im kolabirati zdravstveni sustav, kao i panike koja se javila u društvu, odustala je pred desetak dana od tzv. strategije krda, tj. puštanja virusa da jače kola društvom i kao većina EU zemalja uvela je restriktne mjere mogućnosti socijalnog kontakta (labavije strategije drži se više-manje samo Švedska gdje i dalje rade osnovne škole, vrtići, kafići, restorani.., a međimurski gastarbajteri sada plaču za Domovinom i čude se ovom hladnom nordijskom pristupu).
Ovu studiju na Oxfordu vodila je dr. sc. Sunetra Gupta, profesorica teorijske epidemiologije i ukoliko se sve ovo potvrdi u praksi, to znači da manje od jedne osobe na tisuću zaraženih s bolesti Covid-19 treba bolničko liječenje, a velika većina ima vrlo blage ili nikakve simptome, prenio je ugledni engleski časopis za ekonomiju i financije.
Stoga sada Velika Britanija nabavlja 3,5 milijuna testova kojima neće testirati je li netko zaražen koronavirusom, već ima li antitijela, odnosno je li ga prebolio. U pitanju su brzi testovi koji će se moći izvesti i kod kuće na način da se preko malo krvi iz prsta utvrdi imate li ili ne u sebi antitijela. Uglavnom, ako je Guptin oksfordski znanstveni tim u pravu, to bi zapravo značilo da će karantena i ova društvena izolacija završiti puno ranije nego što se misli jer se imunitet krda praktički već stvorio.
Priželjkujem da neka od velikog broja istraživanja koja se rade diljem svijeta kako bi se otkrio lijek, cjepivo ili nešto treće što prije uspije, kako bi se završetak društvene izolacije dogodio puno prije, nego je to bilo izgledno proteklih dana.
Istovremeno poštujte mjere koje je zadao naš Nacionalni stožer civilne zaštite, držite razmak prilikom socijalnog kontakta, odnosno svi oni koji ne moraju na posao ili nešto hitno obaviti neka ostanu doma. I neka se što manje druže s našim starima, kronično bolesnima ili izliječenima od neke teške bolesti, jer oni su najosjetljivija skupina čemu svjedoče stotine smrti od ove pošasti, koja hara na sjeveru Italije.
