[layerslider id=”4″]
Što znači rast gospodarstva ako se ne odrazi na rast standarda? Ako još niste shvatili da vam ne podvale, rast gospodarstva ne znači automatski da svi koji u njemu sudjeluju imaju dobrobit od njega. Gospodarstvo raste i onda kada zaposlenima smanjuju plaće. Rast gospodarstva je jedno, a indeks nacionalnog zadovoljstva drugo.
Rast gospodarstva je “mantra” koju kao prioritet ističe i nova Vlada. Građanima to može biti važno ukoliko će se rast standarda prelijati i k njima kao bolji život, i to prvenstveno onima koji su podnijeli najveću žrtvu u krizi. Ako će se rezultati rasta gospodarstva prelijati samo onima koji sišu s proračunske sise, zaboravite na rast nacionalnog zadovoljstva.
Oni koji su podnijeli žrtve da bi gospodarstvo izašlo iz krize sada su financijski iscijeđeni, marginalizirani, osiromašeni, kreditno prezaduženi i u razmišljavanju ima li bolje budućnosti za njih u ovoj zemlji ili je pet poslije dvanaest da je potraže u nekoj drugoj zemlji.
Čim je gospodarstvo počelo pokazivati znakove oporavka i to se odrazilo na punjenje proračuna, već su svoje pandže na te rezultate bacili svi oni koji žive od prihoda iz proračuna, uključujući i političke stranke kojima u ovom trenutku paše da svoje financije vežu uz proračunsko punjenje. A ako tako mogu oni, gdje se za njima ne bi poveli i drugi proračunski korisnici koje štite moćni sindikati, za razliku od zaposlenih u realnom sektoru, koje ne štiti nitko. Njihovu žrtvu svi traže, a nitko ne poštuje, pa će u zahvalu za to što su u krizi pristali na manje plaće u budućnosti primati manje mirovine, jer su podmetnuli leđa da bi gospodarstvo izašlo iz krize.
Ne znam je li sadašnja garnitura političara svjesna tog sloja ljudi ili će ih zanemariti i u možebitnom poreznom rasterećenju opet rasteretiti samo one s većim plaćama. A gle čuda, takvih je opet najviše u javnom sektoru.
Tako će Ministarstvo demografije s dosad nejasnom zadaćom imati puno posla. Ministrica dolazi iz staračkog doma, a to je budućnost Hrvatske. Ona najbolje zna da Hrvatskoj trebaju mladi ljudi, a kako će ih stvoriti teško mi je reći. Najbrži hrvatski način bio bi uvoz mlade radne snage. Tko zna, možda već postoji neka agencija ili firma npr. Demografija d. o. o., koja s državom radi na tome.
U tom slučaju ima budućnosti i za one koji se u ovoj zemlji ne mogu prisjećati ničega drugog osim čemerne prošlosti. S uvezenom mladom radnom snagom mogli bi se nadati da će u mirovinskom fondu za njih pod stare dane biti barem za jogurt, koru kruha i perket od pilećeg sitniša.
