Biološka poljoprivreda kuca na vrata

Iako se barem pola stoljeća zna za korist od mikorize, simbioze određenih vrsta gljiva i korijenja, tek se sad, nakon velikih pokusa u Švicarskoj, otvaraju vrata primjene. 

U velikom pokusu na poljima u Švicarskoj na oko 800 parcela kukuruza, prinosi pod mikorizom povećani su za oko 40 posto na četvrtini parcela.

Posebno je zanimljivo to što su prinosi bili povećani na zemljištima s mnogo patogena u tlu, dok su na dobrim zemljištima prinosi ostali gotovo isti.  

Istraživači su bili znanstvenici sveučilišta u Bazelu koji su ustanovili da se analizama može u čak 86 posto slučajeva predvidjeti može li mikoriza koristiti na određenom tlu, što otvara vrata za mnogo širu upotrebu u biološkoj poljoprivredi, bez pesticida i gnojiva. 

Zanimljivo je i to što mikoriza jako dobro uspijeva kad je u tlu mnogo patogena, tada djeluje kao zaštita za kulturne biljke, što će reći na slabijim tlima. Osim toga, ustanovljeno je da nije potrebno provoditi mikorizu ako tko ima dovoljno hrane i vode za biljke. 

Mikoriza umnogome smanjuje potrebu za umjetnim gnojivima te utječe na smanjenje zagađivanja okoliša, što doprinosi takozvanoj održivoj poljoprivredi. 

Prema istraživanju stručnjaka, koristi od mikorize su: poboljšanje strukture tla, zaštita biljaka od suša i stresova, zaštita od bolesti, zaštita od erozije tla te općenito poboljšanje zdravlja biljaka, povećani prinos i drugo. 

Postavlja se pitanje zbog čega se onda mikoriza ne upotrebljava kao tehnološki postupak u domaćoj poljoprivredi kad je toliko korisna? Pogotovo u Međimurju, gdje se tla maksimalno obrađuju, tako da ih treba zdraviti. Tim više što se mikoriza već koristi u oko 130 zemalja svijeta. 

Razloga je više, uz ostalo, tlo pod mikorizom mora se obrađivati na drukčiji način, a ne samo oranjem, ali i strah poljoprivrednika da će imati manje prinose ako ne poštuju klasične agrarne postupke. 

Mikoriza se prilikom sjetve može najlakše  pomiješati sa sjemenom. Ako je sjeme grubo, gljive će se same prilijepiti na sjeme kulture koja se sije, a kod glatkog sjemena primjenjuje se prirodno ljepilo. Presadnicama je dovoljno korijen umakati u suspenziju. Osim toga, mikoriza višestruko povećava površinu korijenovog sustava, a sposobna je regulirati i pH tla. U našem kraju već se uzgajaju stabla kestena s mikorizom gljiva, točnije vrganja.

Nešto se i u poljoprivredi ipak događa, što je dobar znak kako za poljoprivrednike, tako i za prirodu, ali i kupce poljoprivrednih proizvoda. Čini se da biološka poljoprivreda polako kuca na vrata nakon pola stoljeća upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida, što polako postaje novi trend. 

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

49,208FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE