Jedna od bajki u koju vjeruju milijuni ljudi, pa tako i kod nas, je da se dobre stvari događaju dobrim ljudima, a loše zlima. To je posljedica našeg načina stava o svijetu koji je složen uz mnogo informacija, pa su nam potrebna jednostavna objašnjenja. Bajka o pravednom svijetu doista je proizvod vlastita uvjerenja, jer su pojednostavljene misli nama važnije od stvarnih činjenica. Ljudi žele živjeti u okolini koju poznaju i zbog koje ne moraju strahovati.
Moderni ljudi i danas vjeruju u bilo što, a samo vjerovanje je veoma složen proces koji obuhvaća životno iskustvo, ali je suptilni biološki krivac i naš mozak, koji želi čim prije naći veze i uzroke kako bi razumio svijet. Osim toga, mi smo također svojevrsni proizvodi društva u kojemu živimo, jer usvajamo vjerovanja zajednice i medijskih pritisaka. Na kraju, ljudi su skloni vjerovati u ono što već misle, pa samo dodaju nova ista vjerovanja. Na taj način misao pravednog svijeta postaje ono za što mi mislimo da je pravedan svijet, a to je za svakoga nešto osobno i drugo. Upravo o tome i pogledu na stvarnost govori nova hit knjiga švedskih autora Faktologija koju ovih dana čita i bivši ministar Vili Beroš.
Današnja tehnološka elita društva vjeruje da dostupnot brojnih informacija putem interneta ljude čini pametnijima. Iako je to istinito, to ne mora biti za svakoga istinito, jer postoji niz prepreka u šumova, kao i nerazumijevanja.
O tome najbolje svjedoče demokratski izbori u zadnjih desetak godina u mnogim zemljama. Pobjeđuju kandidati za koje ljudi nisu nikad čuli i koji dolaze ni od kuda, ili pak kandidati za koje znamo da lupetaju bilo što. Imamo dobre primjere i u Hrvatskoj.
Danas znamo i zašto je to tako. Futurolog Ari Wallach smatra da su jednostavne priče temeljni oblik ljudske spoznaje, jer nude gotove recepte za snalaženje u složenom svijetu u kojemu živimo.
Zbog toga sve češće na izborima pobjeđuje onaj kandidat koji zna pričati jednostavne priče, bile one istinite ili ne, a to postaje nevažno. Govori s mnogo činjenica ne mogu pokrenuti ljude kao jednostavne priče, nemaju tu pokretačku snagu da angažiraju emocije. Osim toga, pričanje priča, zapravo modernih bajki, uvijek pokazuje svijet boljim pa to daje nadu ljudima, što je u biti politike.
To je i odgovor na pitanje zašto su mediji postali toliko važni, uz napomenu da su mediji danas brojni internetski kanali i društvene mreže, a ne samo klasična televizija, radio i novine.
Osim priča i modernih bajki, biološki volimo biti i lovci sakupljači, no ne u šumama kao nekad, već krećemo u traganje po trgovačkim centrima pa smo sretni ako donesemo ulov doma, kakav god bio. Zato su praznici već počeli i trajat će do veljače.
