14.5 C
Čakovec
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Zašto slavimo 25. lipnja, Dan državnosti?

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Sabora donesena 25. lipnja 1991. godine.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. Lipnja 1991. prethodila je odluka građana Republike Hrvatske iskazana nareferendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Građani su na refendumu donijeli sljedeće odluke: “1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. (“za” 93,24% glasača) 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“ (“za” 92,18% glasača).

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da “ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje”. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Posredstvom međunarodne zajednice koja je u to vrijeme bila protiv, a radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Odluci o razdruživanju od 25. svibnja prethodilo je izuzetno burno političko vrijeme. Dok Zagreb i Ljubljana traže konfederaciju, Srbija i Crna Gora su protiv, a u Hrvatskoj traje srpska pobuna i takozvana balvan revolucija.

Međunarodna zajednica nije odmah prihvatila raspad Jugoslavije, te je cijeloj bivšoj Jugoslaviji nametnula embargo na uvoz oružja, a s obzirom na vojnu premoć tadašnje JNA, to je značilo prepuštanje

Hrvatske i Slovenije na milost i nemilost velikosrpskoj agresiji. Neposredno nakon toga jugoslavenska vojska napala je Sloveniju, a 3. srpnja jugoslavenski tenkovi ulaze u Baranju. Počela je okrutna agresija na Hrvatsku u kojoj će pasti tisuće žrtava. Hrvatska se uspjela obraniti i vojno povratiti izgubljeni teritorij nizom pobjeda u Domovinskom ratu, uz kasniju mirnu reintegraciju istočne Slavonije i Baranje 1998. godine.

državnost

Kao i u cijeloj Hrvatskoj, u Međimurju je 1991. godina izuzetno burna. Vojni vrh tadašnje JNA planira za 25. siječnja 1991. godine vojni udar u Hrvatskoj filmom o Špegelju i navodnoj ustašoidnosti,koji ne uspijeva.

Zbog stalnih pritisaka iz Beograda, u Čakovcu je 26. siječnja 1991. godine održana skup protiv agresije JNA i srpskog vrha na kojem su govori tadašnji predsjednik Skupštine općine Ivan Blažeka uz jedinstven stav da će se Hrvatska braniti svim snagama.

Istovremeno traje političko špijunski triler na Graničnom prijelazu Goričan, gdje hrvatski domoljubi i hrvatska policija varaju jugoslavenski nastrojene carinike i švercaju veće količine oružja za obranu Hrvatske (takozvana “akcija kalašnjikov”).

Na referendumu za samostalnost Hrvatske 19. svinja 1991. Godine Međimurci se izjašnjavaju za samostalnost s čak 93,19 posto glasova građana. To je i vrijeme velike nesigurnosti građana, a na zgradi tadašnje Skupštine općine Čakovec, a danas županije, osvanulo je jedno jutro srpsko četiri S.

U Hrvatskoj se za napad na Sloveniju zna već 23. lipnja, hrvatska policija i TO uspostavljaju veze sa slovenskim općinama. Najžešći napadi nakon što se JNA ne uspijeva probiti iz Varaždina prema Ormožu, kreću 27. i posebno 28. lipnja, kad građani i domoljubi blokiraju tenk JNA u Čakovcu, a u poslijepodnevnim satima tog dana zaustavljaju tenkovsku kolonu u Murskom Središću.

Iste godine 13. rujna 1991. godine započinje blokada svih vojarni JNA u Hrvatskoj, a međimurski branitelji prvi u Hrvatskoj oslobađaju cijelo područje Međimurja od JNA, te osvajaju značajne količine oružja u vojarni u Čakovcu, da bi 25. rujna koordiniranim akcijama hrvatskih branitelja u sjevernoj Hrvatskoj pao i varaždinski Korpus JA i bile osvojene velike količine oružja za obranu Hrvatske.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE