Marketinški trik iskazivanja cijena s nastavkom “99” je legitiman, no samo dok se zaokruživanje na veću cijenu izbjegava psihološki, ali ne i stvarno: u trenutku kad trgovac ne vrati kupcu tu lipu ili kunu prestaje biti ne samo legitimno, nego i – legalno, prenosi Klikaj.hr.
Prekršen je Zakon o zaštiti potrošača.
Nedavni slučaj Dubrovčanina koji se, konsterniran politikom cijena na “99” uz nevraćanje ostatka, obratio Dubrovačkom dnevniku, kako bi javnosti ukazao na nepoštenu praksu koju smatra krađom, potaknuo je Večernji list da provjere stanje s najsitnijim lipama u optjecaju. Upravo zato što su mu trgovci redom pojašnjavali da se kovanice od jedne i dvije lipe više ne kuju i – nema ih dovoljno za povrat “kusura”. Iz Hrvatske narodne banke, koja donosi sve odluke o kovanju i tiskanju novca, poručuju da to – nije točno.
U opticaju je trenutačno, preciziraju, 2,49 milijardi komada kovanog novca, od čega se na jednu lipu odnosi 127,2 milijuna komada ili 5,1 posto ukupne količine kovanog novca, a na dvije lipe 85,09 milijuna komada ili 3,41 posto ukupne količine kovanog novca. Na godišnjoj razini prosječno za podmirivanje potreba optjecaja izdaju oko 100 milijuna komada kovanog novca.
Poručuju i da se potrošač koji se smatra oštećenim, jer mu nije uzvraćena jedna ili dvije lipe, može, prema aktualnom Zakonu o zaštiti potrošača, pozvati na članak 134. i obratiti relevantnim institucijama, nadležnima za pravnu osobu, u ovom slučaju trgovca, i zatražiti nadzor tržišne inspekcije.