Zaštita voćaka od proljetnog mraza

voćnjak
Ilustracija

Iako danas nakon potresa i sprečavanja zaraze koronavirusom nitko nema volje razmišljati ni o čemu drugome a kamoli o još nekoj novoj nevolji, ona je ipak tu, naročito za voćare, povrćare, cvjećare…Naime, meteorolozi nam za naredne dane najavljuju povratak zime i time negativne temperature.

Pri temperaturi -1 do -2 °C stradaju zameci plodova, a pri temperaturi od -2 do -3°C stradaju cvijetovi. Zato je zadatak voćara u krajevima sa čestim proljetnim mrazovima kod voćaka što duže zadržati kretanje vegetacije i odugovlačiti cvatnju voćaka, donosi agroportal.hr

Ovo se može postići prskanjem voćaka kalcij hidroksidom, miješajući u litru vode 80 g vapna, 5 g sapuna i 30—50 g gline. Poslije ovog prskanja, površina krune stabla se manje zagrijava i stablo kasnije počinje vegetaciju. Ovim načinom može se zadržati razvoj pupoljaka tri do pet dana.

Najstariji način zaštite voćaka od kasnog mraza jest zadimljavanje voćnjaka. Za ovu zaštitu se u voćnjaku ranije pripremaju gomile svježeg stajnjaka, slame, grančice drveta, strugotine, lišće i drugi materijal koji pri sagorijevanju daje dosta dima. Obično pred zoru, kad temperatura padne između +1 i 0 °C, ove gomile treba potpaliti. Za jedno stablo pripremi se 1—2 gomile ovog materijala. Dimljenje treba trajati još 2 sata poslije izlaska sunca. Dim se rasprostire po voćnjaku i smanjuje hlađenje voćnih stabala.

U borbi protiv mraza možemo se koristiti i neprekidnim zalijevanjem u vrijeme zamrzavanja. Vodeno ogledalo (led) na voćkama koje se stvara zalijevanjem služi kao zaštita od prodiranja niskih temperatura u tkivo voćaka. Osim toga, vodena para koja se isparava smanjuje gubitak topline drveta.

Ostavi komentar