Ključna promjena je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka za sve umirovljenike. Iako se često naziva “13. mirovinom”, ovaj dodatak neće iznositi punu vrijednost mjesečne mirovine.
Visina godišnjeg dodatka neće ovisiti o visini same mirovine, već će se temeljiti na broju punih godina mirovinskog staža koje su korištene pri izračunu mirovine. Za one čija je mirovina određena bez uračunavanja staža, minimalni staž za pravo na dodatak bit će 15 godina.
Vlada će konačnu visinu dodatka donijeti u listopadu, a isplata će započeti u prosincu ove godine, što znači da će prvi dodatak umirovljenici primiti već u 2025. godini.
Od 1. siječnja 2026. godine najniža mirovina bit će povećana za približno tri posto, dok će invalidske mirovine rasti za deset posto. Također, ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje kod osoba koje navrše 70 godina života. Umirovljenicima koji se zaposle nakon navršenih 65 godina omogućit će se rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine.
“Prosječan mirovinski staž tih prijevremenih starosnih mirovina iznosi 37 godina i šest mjeseci, što je nekoliko godina više od sveukupnog prosječnog mirovinskog staža u Hrvatskoj (31 godinu i 11 mjeseci), što znači da se penaliziraju ljudi koji su radili dulje od prosjeka, zato se to ukida nakon 70 godine života”, kazao je Piletić, piše dnevnik.hr.
Prema novom Zakonu, obrtnicima i samozaposlenima bit će omogućeno ostvarivanje mirovine u iznosu od 50 posto, a da pri tome ne moraju prekidati rad. Korisnici invalidskih mirovina moći će raditi do 3,5 sata dnevno, a kontrolni pregledi za njih bit će ukinuti.
Također, predviđa se mogućnost zbrajanja mirovinskog staža ostvarenog po različitim osnovama, te će se korisnici invalidskih mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti izjednačiti s ostalim korisnicima mirovina.
Zakonskim prijedlogom predlaže se povećanje cenzusa za utvrđivanje uzdržavanja članova obitelji prilikom ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Ukoliko član obitelji živi u istom kućanstvu s preminulim osiguranikom ili korisnikom mirovine, cenzus će biti jednak iznosu najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža. Ako član obitelji nije živio u istom kućanstvu, cenzus će biti uvećan za 20 posto u odnosu na najnižu mirovinu za 15 godina staža.
Također, briše se dosadašnji uvjet o tome da izvanbračna zajednica mora postojati na dan 28. ožujka 2008., kada je ta kategorija uvedena u mirovinski sustav.
“Dobro jutro, ministre, konačno ste se probudili i shvatili da umirovljenici teško žive, da njih 850.000 prima ispod prosječne mirovine i da je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći ispod 40 posto te da je umirovljenička inflacija dosezala i 60 posto. Dolazite s velikim rješenjem da ćete formulu usklađivanja promijeniti sa 70:30 na 85:15. Mogli ste već ranije prihvatiti naš prijedlog da se mirovine usklađuju prema rastu plaća ili inflaciji u stopostotnom iznosu prema povoljnijem faktoru. U posljednjih osam godina umirovljenici su na ovaj način mogli imati 10 posto veću mirovinu”, upozorila je SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac, piše dnevnik.hr, te dodaje:
“Meni se čini da su vama hrvatski umirovljenici rekli laku noć”, odvratio je Piletić predbacivši SDP-u da nisu ništa od toga primijenili kad su mogli jer su u SDP-ovu mandatu SDP-a rasle za 3,5 posto. “Partija nikada ne spava, ni Socijaldemokratska partija”, kazala je Glasovac.
Na HDZ-ovo obećanje iz prijašnjih mandata da će udio mirovine u prosječnoj plaći dosegnuti 60 posto, što se nije dogodilo, a ni neće s usklađivanjem u omjeru 85:15 podsjetila je SDP-ova Irena Dragić: “Po kojem ste modelu izračunali da će 800 eura prosječne mirovine biti dostatno za život 2028. godine jer to je već i danas malo za dostojanstven život, a cijene divljaju.”
Iako ova tema nije obuhvaćena ovim zakonskim prijedlogom, Damir Bakić iz Možemo! naglasio je potrebu za raspravom o oslobađanju dijela mirovina od poreza na dohodak, pri čemu bi porez plaćali isključivo umirovljenici s visokim mirovinama.
“Možemo li mirovine barem do nekog iznosa osloboditi plaćanja poreza, a mislim da možemo i trebamo. Porez na mirovine umanjuje se sada za 50 posto, a predlažimo za 100 posto da se uopće ne plaća na neki iznos, do iznosa medijalne ili prosječne plaće. Iznad toga plaćali bi ga i dalje umirovljenici sa zaista visokim mirovinama. Prihod od poreza na dohodak prihod je lokalne samouprave, to državni proračun ne bi koštalo ništa”, istaknuo je Bakić koji je izračunao da za godišnji dodatak na mirovinu Vladi ne ostaje više od nekoliko eura po godini staža kada namiri sve izmjene iz mirovinske reforme, piše dnevnik.hr.
“Ankica 73 godine, krojačica iz Osijeka, 42 godine staža, 468 eura mirovine – “neka probaju živjeti s tim iznosom pa da vidimo gdje im je reforma”. Ivan, vozač, 44 godine staža, 531 euro mirovine poručuje – “nisam očekivao luksuz, ali ovo nije život nego preživljavanje”… Ovo nisu iznimke, ovo je život naših majki, očeva, djedova i baka… Jesu li Vladine mjere uspješne i dovoljne da naši umirovljenici počnu živjeti dostojanstveno?”, naveo je primjer dvoje umirovljenika SDP-ov Boris Piližota.
“Prosječnih 540 eura mirovine pada ispod 510 eura s invalidskima i obiteljskima. Umirovljenici na rate kupuju lijekove, biraju između grijanja i večere, nadaju se da neće zazvoniti kartica u redovima na blagajni. To je sramota države, cijene hrane porasle su više od 35 posto, a kruha i krumpir više od 60 posto. Umirovljenička inflacija još je veća jer im većina primanja odlazi na hranu”, upozorio je Piližota, piše dnevnik.hr.
> Tek obnovljeno pročelje doma kulture „Zalan“ već je oštećeno
