Udaru nema kraja: Kako se Europa planira obračunati s inflacijom?

Zemlje srednje i istočne Europe su “vjerojatno već progutale” većinu gospodarskih udara izazvanih ratom u Ukrajini, ustvrdio je nedavno Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) uz očekivanje da će se donekle povećati rast u regiji, a do kraja godine donekle obuzdati i inflacija, prenosi Poslovni Dnevnik

No, Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka bit će prisiljene na teške odluke u 2023. zbog globalnih i regionalnih neizvjesnosti, piše Deutsche Welle. Središnje banke tih zemalja ponadale su se početkom 2023. da inflacija jenjava i kako se nešto može opet činiti eskontnim stopama.

No, za njih je još važnije kako se partneri iz zapadne EU nose s porastom cijena i visokim kamatama jer oko 80 posto svoje vanjske trgovine one čine s ostatkom EU-a, pa vrijedi pravilo – kad Njemačka (i druge velike članice kihnu), one liježu u krevet od upale pluća.

Udaru još nije kraj
Stoga britanska savjetnička tvrtka Capital Economics procjenjuje kako inflaciji – i poskupljenjima u tim zemljama još nije došao kraj: ona će sa sadašnjih oko 15 posto porasti na oko 20% u drugom i trećem kvartalu godine prije nego što bi mogla početi padati.

Veliko je pitanje kako će vlade i središnje banke tih zemalja uspjeti balansirati između izbjegavanja recesije i poticanja rasta s jedne, te izbjegavanja inflacije, s druge strane. Svaka među njima, ima specifične probleme.

Poljska je lani rasla 4,9 posto, za mnoge stručnjake odlično u usporedbi sa zapadnom Europom. Procjene za 2023. su skromnije; nizozemska banka ING procjenjuje tek 1 posto, a Međunarodni monetarni fond jedva 0,3 posto.

Slabije perspektive rasta posljedica su usporavanje eurozone i pada domaće potrošnje zbog inflacije. Capital Economics ističe da “izgleda da se poljsko gospodarstvo drži mnogo bolje” nego mađarsko i češko, no da će inflacija, visina kamatnih stopa i manja globalna potražnja vjerojatno ograničavati rast.

Poljska se od prošle veljače uglavnom uspjela osloboditi od ruskog plina i nafte, ali svjetska cijena energenata ostaje ključno pitanje koje ovisi o zbivanjima u Ukrajini i pandemiji u Kini, piše DW. Prazninu u poljskom proračunu ostavit će odluka EU o zamrzavanju potpora zbog pravosudne reforme koja će se popuniti pozajmicama ili većim porezima, kontroverznim potezom uoči izbora.

Ključna će biti monetarna politika pred kojom je teška dilema – inflacija ili rast. Češka je lani i formalno ušla u recesiju, a središnja banka prognozira tek 2,2 posto rasta.

Inflacija je krajem godine premašila 16 posto, a unatoč najavi vlade o ograničenju cijena energenata, obuzdavanje inflacije se očekuje tek iduće godine. Tamošnja središnja banka inflaciju pravda cijenama hrane i energenata, posebno velikom ovisnošću o ruskim energentima.

Između dvije vatre
U isto vrijeme, Mađarska je lanjski rast mogla zahvaliti domaćoj potrošnji i niskoj nezaposlenosti, no stručnjaci procjenjuju da će BDP bitno usporiti, ING banka računa tek s 0,7 posto. Problemi s energentima zbog strukturnih problema, koje otežava rat u Ukrajini, pogurali su posljednje brojke o inflaciji na 24,5 posto. Rast cijena ostat će visok cijelu 2023., prema ING-u 18,5 posto.

Slovačka je “između dvije vatre”; trpjela je gubitke od početka rata, no treći kvartal popravio je sliku. EK predviđa 0,5 posto rasta, iako je tamošnja središnja banka nešto optimističnija s jedan posto.

Kao članica eurozone Slovačka ima bitno manje instrumenata protiv inflacije pa se očekuje inflacija od 13,9 posto. Slovačkoj je, kao i ostalima, najveći izazov naći ravnotežu između poticaja rasta i obuzdavanja inflacije. Za razmjerno malenu zemlju između bogatih susjeda na zapadu i žestokog rata na istoku, za to će joj trebati mnogo izdržljivosti i snalažljivosti, zaključuje DW.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

49,208FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE

Magarac na cesti ispred auta

VIDEO: Magarac kod Preloga zaustavio promet

Čakovečka špica 18.5.2024.

Čakovečka špica 18.5.2024.

Međunarodni je dan muzeja