Zmije se ljudima približe zbog nedostatka hrane u prirodnim staništima ili se prenesu u automobilima ili u građevinskom materijalu, iako nisu sve zmije s kojima ste se susreli otrovne, treba biti oprezan.
Dolaskom toplijih dana sve češće susrećemo zmije i to ne samo u prirodi, nego i u gradovima.
Najviše ugriza od travnja do kolovoza
Najviše ugriza događa se od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju. U Hrvatskoj se godišnje dogodi između 50 i 70 zmijskih ugriza. Smrtni slučajevi su jako rijetki.
U Hrvatskoj žive tri zmije otrovnice iz porodice ljutica (Viperidae): poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera ursini).
Sve tri pripadaju rodu ljutica (Vipera), a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica), prenosi Dalmatinski portal.
Poskok
Poskok je pepeljasto-sive do smećkaste ili crvenkasto smećkaste boje, a naraste do 65 cm, rijetko do 90 cm. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta gotovo uvijek se nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili ići ‘cik-cak’, a ide od glave do vrha repa. Obitava na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.
Riđovka
Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 cm, samo izuzetno do 90 cm, također ima ‘cik-cak’ liniju uzduž tijela koja je katkada izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Riđovka je svjetlosive do smećkaste ili crvenkaste boje, ali može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.
Planinski žutokrug
Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) obitava već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manja – naraste do 50 cm. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije na područjima južnog Velebita, Lisaca i Visibabe u Lici, Poštaka, Dinare, Troglava i Kamešnice.
Što nakon ugriza?
Ako vas zmija ugrize, bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu. Ako ste prepoznali da se radi o nekoj u Hrvatskoj prisutnih otrovnica, treba ugrizenu osobu što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112 radi primanja antidota.
- Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno ležati ili sjediti.
- Imobilizirajte ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana kako bi se onemogućilo pokretanje, što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav.
- Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje.
- Skinite prstenje i satove prije nego što dođe do oticanja ekstremiteta.
- Pokrijte mjesto ugriza čistim, suhim oblogom.
- Označite rub otekline na koži.
- Ne činite ništa od sljedećeg:
- Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć.
- Nemojte primijeniti podvezivanje jer sprečava protok krvi i može prouzročiti nekrozu.
- Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
- Ne pokušavajte isisati otrov.
- Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
- Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
- Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).
- Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.
> Zelene akcije Crvenog križa sada i u Prelogu
