Toplinski val – što, gdje, kada i do kada?

U lipnju, kao prvom ljetnom mjesecu, nisu neuobičajeni vrući dani tj. dani kada je najviša dnevna temperatura veća ili jednaka 30 °C. Najčešće se javljaju u drugoj polovini mjeseca, a veći ih se broj bilježi u Dalmaciji i Slavoniji (Tablica 1.).

Tople noći, odnosno noći kada je najniža temperatura veća ili jednaka 20 °C, na kopnu su pak vrlo rijetka pojava u lipnju, prosječan broj im je manji od 1, no ipak se od 2000. bilježe češće, osobito u Zagrebu. I u ovogodišnjem lipnju tople noći već su zabilježene na pojedinim postajama u unutrašnjosti, a zasigurno će ih biti i idućih dana. Duž obale su učestalije, osobito u Dalmaciji, gdje je njihov prosječan broj često i veći od 10.

Iznadprosječna toplina u lipnju

Za razliku od vrlo hladnog i kišovitog ovogodišnjeg svibnja, lipanj obilježava iznadprosječna toplina, odnosno vrućina. Temperatura zraka naglo je porasla na vrijednosti iznad 30 °C, no osim dnevne temperature, izrazito je porasla i noćna, a sve je to rezultiralo i brzim porastom temperature mora. Nagle oscilacije temperature zraka nekima nisu odveć ugodne i mogu uzrokovati određene teškoće povezane s vremenskim prilikama, primjerice umor ili manjak energije.

Odstupanje najviše dnevne temperature od višegodišnjeg srednjaka (razdoblje 1981. – 2010.) u prosjeku je između 1 i čak 5 stupnjeva u dijelu unutrašnjosti, a slično vrijedi i za najnižu temperaturu u većem dijelu zemlje. Najmanje odstupanje zabilježeno je na južnom Jadranu.

Vrhunac vrućine za vikend

Razdoblje vrućine potrajat će još nekoliko dana, a vrhunac će biti za vikend. Od petka temperatura zraka će još malo porasti te će u nekim dijelovima zemlje na snazi biti i umjerena opasnost od toplinskog vala koji može djelovati na zdravlje.

O toplinskim valovima

Toplinski val je sveprisutan meteorološki fenomen koji rezultira smrtnošću ljudi, poljoprivrednim gubicima i povećanjem brojnih rizika kao što su zdravstveni rizici, šumski požari, a među ostalim mogući su i prestanci opskrbe električnom energijom.

Toplinski valovi su razdoblja neuobičajeno toplog i suhog ili vrućeg i vlažnog vremena koja imaju suptilni početak i prestanak, a traju najmanje dva do tri dana i imaju vidljiv utjecaj na ljudske aktivnosti (https://library.wmo.int/index.php?lvl=notice_display&id=17215#.XQHg7o9S9hE).

Kolika temperatura predstavlja rizik

Temperatura koja može predstavljati rizik za stanovništvo nije jednaka u svim područjima već se razlikuje ovisno o klimatskim prilikama u kojima ljudi žive. Slijedom toga, visoka temperatura koja može uzrokovati probleme kod ljudi koji žive, primjerice u sjevernoj Europi, ne predstavlja rizik kod stanovništva na Mediteranu, gdje je takva temperatura gotovo uobičajena.

Hrvatska, premda razmjerno mala, klimatski je vrlo raznolika: klimatske prilike u gorskim dijelovima Hrvatske razlikuju se od onih u nizinskim dijelovima, a čak i na Jadranu postoje razlike između klimatskih prilika na sjevernom i južnom dijelu. Možemo reći da one nisu jednake čak ni u nizinskim dijelovima Hrvatske. Naime, ljetna temperatura viša je u istočnoj nego u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Kada se proglašava toplinski val

Trenutno, u svijetu nema univerzalne definicije toplinskog vala, no mnoge zemlje su usvojile vlastite kriterije za izdavanje upozorenja.

Tako je i DHMZ-u, istraživanje povezanosti između temperature zraka i smrtnosti omogućilo određivanje kritične temperature zraka (minimalne i maksimalne) iznad koje se pojavljuje povećana opasnost od smrti za različite dijelove Hrvatske, koja je potencirana u slučajevima kada ekstremna temperatura traje dulje vrijeme.

Radi zaštite građana, uveden je sustav upozoravanja na opasnost od vrućine koje se provodi u razdoblju od 1. svibnja do 15. rujna.

Na temelju prognoze minimalne i maksimalne temperature zraka za danas i sljedeća četiri dana, DHMZ objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri razine: nema opasnosti, umjerena opasnost (žuto), velika opasnost (narančasto)i vrlo velika opasnost (crveno).

Toplinski val i razdoblja iznadprosječne topline

Treba naglasiti da Svjetska meteorološka organizacija (WMO) definira razliku između toplinskog vala (engl. heat wave) i razdoblja iznadprosječne topline (engl. warm spells).

Toplinski val je razdoblje obilježeno neuobičajeno vrućim vremenom (maksimalna, minimalna i srednja dnevna temperatura) u regiji koja traje najmanje tri uzastopna dana tijekom toplog razdoblja u godini na temelju klimatskih uvjeta na lokalnoj razini (bazirano na podacima pojedine meteorološke postaje), sa zabilježenim toplinskim uvjetima koji premašuju određene pragove.

No, razdoblja iznadprosječne topline se najčešće definiraju na osnovu 90-tog ili 95-tog percentila dnevne maksimalne temperature i ona se javljaju u bilo koje doba godine, dok se toplinski valovi mogu pojaviti samo u toploj sezoni.

Toplinski val i toplinski udar

Također treba razlikovati toplinski val i toplinski udar. Toplinski val je vremenska pojava, a toplinski udar je posljedica te pojave na zdravlje ljudi.

Što nas čeka idućih dana?

Do subote će se zadržati razmjerno stabilno vrijeme, a zatim će do naših krajeva doći malo hladniji i vlažniji zrak pa će već u nedjelju na zapadu i sjeverozapadu zemlje biti mogući jači pljuskovi praćeni grmljavinom, lokalno i nevrijeme. Početak idućeg tjedna bit će promjenljiviji i manje vruć, posebice na kopnu. Na Jadranu, gdje će pljuskovi većinom i izostati, osvježenje će se manje osjetiti, pa će temperatura mora i dalje rasti.

Osim na toplinske valove ovih dana treba upozoriti i na vrlo visoku opasnost od UV zračenja čije mjerene vrijednosti možete pratiti ovdje.

Izvor: DHMZ

Ostavi komentar