Ukupno je u Hrvatskoj u prošloj godini potrošeno lijekova u vrijednosti 6,6 milijardi kuna, što je oko pola milijarde kuna ili 8 posto više nego godinu prije. U godinu dana potrošeno je i više lijekova kad je riječ o količini pa tako i njihovoj ukupnoj cijeni, zaključuje se iz izvještaja Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), donosi Večernji.hr. 

Usporedbom s prvom ovakvom računicom HALMED-a unatrag 15 godina dobiva se još jasnija slika – 2004. godine u Hrvatskoj se na lijekove ukupno trošilo gotovo tri milijarde kuna manje nego danas, a potrošnja, uvjetno rečeno, po stanovniku bila je gotovo dvostruko manja. Dnevna potrošnja lijekova, naime, računa se mjernom jedinicom definirane dnevne doze na tisuću stanovnika, koja je lani bila 1105, dok je 2004. godine to bilo – 658. To znači da je dnevnu dozu nekog lijeka onda na tisuću stanovnika koristilo njih 658, a danas svaki stanovnik na njih tisuću. Kontinuirani rast potrošnje lijekova i jednako takav rast troškova na lijekove u nas traju godinama, što je s jedne strane razumljivo s obzirom na razvoj medicine i lijekova za niz bolesti te razvoj posebno skupih lijekova, a s druge strane upozorava na demografsku sliku Hrvatske i staru populaciju koja u pravilu ima više dijagnoza i terapija.

– Najveća nam je količina lijekova vezana za kronične nezarazne bolesti, među kojima su prve kardiovaskularne bolesti. One su glavni problem ove zemlje, što je žalosno jer u drugim razvijenim zemljama to više nije tako. Tamo se uspješno provodi i primarna i sekundarna prevencija, a u tome smo mi jako zaostali i zato trošimo jako puno lijekova. Nadalje, potrošnja tih lijekova govori i o tome da i dalje imamo puno pacijenata koji nisu postigli ciljne vrijednosti, kao što je i kod dijabetesa, gdje cijenom raste jer raste broj novooboljelih i onih koji nemaju postignute ciljne vrijednosti. Važno je reći i da, kad se usporede drugi podaci, poput onih HZZO-a, činjenica jest da nam je jako narastao prosječan broj recepata po jednom pacijentu godišnje. Došli smo gotovo do 18 recepata po jednom osiguraniku prosječno godišnje što samo govori u prilog procjeni da prosječno jedan osiguranik u Hrvatskoj, pogotovo stariji, ima više od 3,5 kronične bolesti. Dakle, to govori da mi nikad nismo bili spremni svojom strategijom ili provođenjem u djelo na starenje populacije. Raste broj dijagnoza, imamo staru populaciju koja je bolesna i koja nije učinkovito liječenja – poručuje dr. Tereza Šarić, cijenjena farmakoekonomska stručnjakinja. Jednako misli i Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, koja nadodaje kako se uvode novi skupi lijekovi te proširuje lista, što je, logično, i financijsko povećanje, dok je povećanje potrošnje po kutijama lijekova očekivano jer je stanovništvo Hrvatske sve starije i bolesnije.

– Problem je što je kod nas sve više kroničnih bolesti i što se puno troši na komplikacije bolesti, posebno dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, što je ključno – kaže mag. Soldo. Najveći je porast potrošnje, kad je riječ o količini količine, i prošle godine zabilježen kod ramiprila koji se, dakle, koristi upravo kod kardiovaskularnih bolesti, koje su u nas najčešći uzrok smrtnosti. U financijskom smislu pak na prvom mjestu su lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti, a potom – ibuprofen. Za čak deset milijuna kuna u godinu dana porasla je potrošnja ibuprofena u izvanbolničkoj potrošnji, prema izvještaju HALMED-a, u kojem stoji kako je lani za taj lijek (izvan bolnica) potrošen 97,1 milijun kuna, piše Večernji.hr.

 

Ostavi komentar