Hrvatski gastarbajteri koji su pronašli poslove diljem Europske unije lani su u Hrvatsku poslali nemali iznos od 1,04 milijarde eura.

No strelovit rast radničkih doznaka zaustavljen je nakon tri godine konstantnog rasta. Podsjetimo, u 2016. privatni transferi u Hrvatsku iznosili su 1,05 milijardi eura, piše tportal.hr.

Iznos od 1,04 milijarde eura u stranim doznakama u petak je objavio središnji europski statistički ured Eurostat, dodajući pritom da je iz Hrvatske u 2017. poslano 248 milijuna eura, zbog čega imamo suficit u radničkim doznakama od 823 milijuna eura, čime smo u samom vrhu Europske unije.

Od pristiglih doznaka u Hrvatsku u 2017. godini, iznos od 566 milijuna eura uplaćen je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a. ‘Većinu osobnih transfera čine novčane doznake migranata, koji šalju novac u svoje matične zemlje’, napominje se u Eurostatovu izvješću.

No niti to nisu posve točne brojke jer statistike HNB-a i Eurostata prate samo doznake i transfere koji idu preko bankovnih računa pa je nemoguće reći koliko se novca u Hrvatsku unese (ili iznese) u gotovini. Priljevi od radničkih doznaka i naknada zaposlenicima konzistentni su s brojem iseljenih.

Ako je u inozemstvu oko 200.000 hrvatskih građana, ispada da svaki od njih godišnje u Hrvatsku, najvjerojatnije članovima svoje obitelji, pošalje oko 5000 eura ili oko 415 eura mjesečno.

Ostavi komentar