Prvi puta u povijesti čovječanstva danas zaposleni, u dobi od 30 do 45 godina, siromašniji su od svojih roditelja, pokazuje nekoliko studija provedenih u poslednjih pet godina diljem svijeta. Do sada su djeca uvijek za vrijeme svog radnog vijeka uspjela steći više od svojih roditeljima, ali u današnjim generacijama taj je trend zaustavljen.
Jedna od najvećih globalnih poslovnih kompanija za savjetovanje McKinsey objavila je prije dvije godine studiju “Siromašniji od svojih roditelja? Stagnirajuće ili padajuće plaće u rastućim gospodarstvima”.
Zakazala politika
Analizirajući 25 najvećih industrijskih zemalja svijeta od 2005. do 2014., McKinsey dolazi do šokirajućeg zaključka da gospodarstva rastu, a građani sve više tonu prema siromaštvu. Većina kućanstava danas ima manju kupovnu moć od prethodne generacije, piše McKinsey. A McKinsey nije neka kompanija koja je poznata po borbi za radnička prava niti za pravedniju raspodjelu u društvu, pa njihovi rezultati istraživanja u ovom području imaju veliku težinu.
Samo jedna trećina svih kućanstava danas više zarađuje nego prije deset godina, piše McKinsey o kotaču rasta obiteljskog bogatstva koji se prvi put u povijesti počeo okretati unatrag. Za usporedbu – analizirajući razdoblje od 1993. do 2005., McKinsey je došao do rezultata da je čak 98 posto kućanstava zarađivalo više u odnosu na prethodno razdoblje.
Za razliku od posljednjih deset godina, prethodno desetogodišnje razdoblje bilježilo je kolektivni rast bogatstva kućanstava.
Dakle, danas stagnira ili siromaši čak dvije trećine kućanstava i više se ne može govoriti samo o siromašenju ponekih slojeva društva već o cijeloj srednjoj klasi. Koji su razlozi za to?
Posljedice globalne financijske krize iz 2008. godine ostavljaju još svoj trag, mladi ljudi sve više moraju izdvajati za mirovine jer populacija je sve starija, a kućanstva u velikim industrijskim zemljama sve su manja, navodi McKinsey ključne razloge za siromašenje domaćinstava.
To su sve nepolitički motivi, ali nikako ne treba zanemariti ni one političke – države ne čine gotovo ništa, ili jako malo, da isprave neravropravnu raspodjelu bogatstva koje se u svom obujmu iz godine u godine globalno sve više povećava. Ali sve manje ljudi dijeli sve veći komad torte bogatstva. Porezna politika većine zemalja nije usmjerena na rasterećenje nižeg ili srednjeg sloja.
Jedan od najvećih razloga sve siromašnijih domaćinstava je rad na pola radnog vremena ili na određeno vrijeme, što je naročito izraženo u najmoćnijem europskom gospodarstvu – Njemačkoj.
– Ako se uskoro ništa na ovim poljima ne promijeni, broj kućanstava koja stagniraju ili siromaše skočit će i do 80 posto – upozoravaju analitičari McKinseya.
Svijetli primjer Švedska
Analitičari su među 25 zemalja ipak uočili značajne razlike, a kao najpozitivniji primjer ističu Švedsku. S inteligentnom mješavinom državnih poticaja, prekvalifikacija radnika i prilagodbe poreznog sustava, Švedska je uspjela udio kućanstava koji stagniraju ili siromaše zadržati na 20 posto. To je jako malo kada se pogleda prosjek za svih 25 industrijskih zemalja koji iznosi čak 66 posto.
