Predstavljeni su rezultati istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju starijih u Europi koje istraživači s Ekonomskog fakulteta provode od 2015.
Starijima od 50 godina u Hrvatskoj nije niti loše, ali niti posve dobro. Većina onih iznad 50 tako ima vlastitu nekretninu čime se ne mogu pohvaliti stariji koji žive u daleko bogatijim zemljama od Hrvatske, poput Nijemaca i Skandinavaca.
Također, imaju vrlo bogatu i jaku socijalnu mrežu što doprinosi boljoj kvaliteti života te zdravstvenom i mentalnom zdravlju. Međutim, ekonomski, naši stariji, kao i ostatak nacije, stoji znatno lošije od razvijenih zemalja.
Najveći pak problemi s kojima se stariji suočavaju, osim s nedostatkom novca, su nedostatni kapaciteti dugotrajne zdravstvene skrbi. – Ovi se sustavi u svim postsocijalističkim zemljama tek razvijaju, kaže Šime Smolić, voditelj projekta SHARE Hrvatska te profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Dodajući da su razvijene zapadnoeuropske zemlje po ovom pitanju mnogo naprednije. Usto, deinstitucionalizacija, odnosno starenje kod kuće, sljedeći je bitan izazov na koji moramo obratiti pozornost jer će broj samačkih kućanstava znatno rasti.
Projektom SHARE, između ostalog, srušen je mit da stanovnici južne Europe žive zdravije zbog kvalitetnije mediteranske prehrane. – Socio-ekonomska situacija je ipak mnogo važniji čimbenik zdravstvenog stanja populacije, a po tom pitanju vidimo velike razlike između istoka i zapada, pa i sjevera i juga Europe, ističe Šime Smolić, voditelj projekta SHARE Hrvatska. Smolić na predstavljanju rezultata projekta napominje da je njegov cilj razumjeti proces demografskog starenja, odnosno kako se starenje odražava na društvo te na socijalne, zdravstvene i mirovinske politike.
Rezultati bi im itekako trebali biti važni jer se Hrvatska, kao uostalom i cijela Europa, suočava s velikim problemom demografskog starenja.
