Uz najavljeno povećanje plaća zaposlenima u javnom sektoru za dva posto, država će u rujnu morati pronaći dodatna sredstava i za povećanje mirovina za 1,8 posto. Od rujna će se provesti drugo redovno usklađivanje mirovina prema kretanju plaća i cijena, za što će do kraja godine ministar financija Zdravko Marić morati osigurati dodatnih 320 milijuna. Ovogodišnji proračun za mirovine mogao bi premašiti 41 milijardu kuna.
Mladi u mirovinu Državni zavod za statistiku navodi da su u prvom dijelu ove godine prosječne mjesečne bruto plaće porasle 3,4 posto, dok je inflacija u tom razdoblju bila niska – svega 0,2 posto. Zbroj jednog i drugog, umanjen za pola, prema poznatoj švicarskoj formuli daje podatak od 1,8 posto, za koliko će od rujna porasti mirovine.
Na prosječnu neto mirovinu od 2444 kune to donosi 44 kune povećanja! U rujnu će biti isplaćeni i zaostaci za prethodna dva mjeseca, što sve skupa donosi oko 130 kuna više mirovine od onih koje su isplaćene u kolovozu.
Hrvatska ima 1,24 milijuna umirovljenika, oko 7 tisuća više nego što ih je imala prošle godine, a prosječna mirovina pala je ispod 38 posto prosječne plaće, bez obzira na usklađenja kojim se pokušava čuvati standard umirovljenika.
Vlada se često pravda da su mirovine “čistih” hrvatskih umirovljenika, ljudi koji su cijeli radni vijek odradili u Hrvatskoj veće za tristotinjak kuna – iznose 2736 kuna – te da prosjek ruše umirovljenici čije su mirovine određene u skladu s međunarodnim ugovorima. Najčešće se radi o ljudima koji su dio ili cijeli radni vijek radili izvan Hrvatske, u nekoj od republika unutar SFRJ.
No i čiste hrvatske mirovine su male, svega 42 posto prosječne plaće, za razliku od većine zapadnih država gdje se mirovine u pravilu ne spuštaju ispod 60 ili 70 posto prosječne plaće. Hrvatska je specifična po relativno mladim umirovljenicima jer je tek petina umirovljenika odradila puni radni vijek, a korisnike mirovina pomladila je i mlada populacija ratnih veterana čije su prosječne mirovine oko 5800 kuna.
