Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izjavio je da će se uskoro odlučiti hoće li se ići s crnim listama vezano uz poskupljenja koja su uslijedila nakon uvođenja eura, a ozbiljno se razmišlja da se crna lista napravi i na razini Ministarstva gospodarstva, piše Index.hr
Država će koristiti sve raspoložive mehanizme kako bi se obuzdao rast cijena prehrambenih i inih artikala, jer za ta poskupljenje nema razloga, ponovio je Filipović u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.
Kaže da vlada razmišlja o crnim listama
Naglasio je da se razmatraju tzv. crne liste i o tome u vladi intenzivno raspravljaju, a angažirano je šest potrošačkih udruga koje prate cijene i koje na svojim stranicama mogu objavljivati sve one koji ne rade u korist potrošača, koji gledaju isključivo svoj profit i pokušavaju loviti u mutnom.
“Uz to, mi ćemo u razdoblju koje je pred nama svakako razmotriti opciju da i Ministarstvo gospodarstva napravi crnu listu i da se objavljuju svi oni koji rade na štetu naših građana i tako cijelo vrijeme potpiruju inflaciju”, istaknuo je Filipović, dodavši da će se sve o tome znati do ovog četvrtka, do sjednice vlade.
Isto tako, vezano uz uvođenje eura, kazao je da će vlada idućih dana poslati poruku koja će promijeniti loš osjećaj građana zbog poskupljenja, rekavši da uvođenje eura neće kod naših građana izazivati nikakve dodatne stresove.
“Šaljemo poruku svima, i trgovcima i ostalima u lancu, da moraju zauzdati svoje apetite”, naglasio je ministar.
“Država je nekoliko puta smanjila PDV, a cijene nisu pale”
Ponovio je da inflacija raste iz mjeseca u mjesec i dosegnula je razinu od 13.5 posto te da u njenoj strukturi najviše sudjeluju cijena hrane i bezalkoholnih pića.
Podsjetio je i da je vlada kontinuirano intervenirala i riješila cijenu struje, kontrolira cijenu goriva, cijena plina se vratila na jednu stabilnu razinu, a s druge strane imamo kontinuirani rast cijene proizvoda.
“To su stvari koje više neće prolaziti – tu sam poruku jučer posla trgovcima. Ne može vlada s jedne strane kontinuirano intervenirati, davati, pomagati, a da s druge strane netko stalno podiže cijene i tako ruši standard naših građana”, istaknuo je Filipović.
U više je navrata upitao i zašto u trgovinama nisu smanjenje cijene proizvoda kada su smanjene cijene električne energije i plina.
Samo dan nakon uvođenja te mjere, cijena ulja u jednom trgovačkom lancu bila je 11.58 kuna, dok je dan prije bila 18.99 kuna, rekao je, dodavši da građani sami pogledaju o kakvim se maržama tu radi. Ponovio je i da trgovci trebaju shvatiti da su građani na prvom mjestu.
Naglasio je kako smo ovih dana svjedočili i ozbiljnijim poskupljenjima, spomenuvši i reakciju Ceha ugostitelja i obrtnika koji tvrde da su trgovci digli cijene za 13 posto u ovom razdoblju.
Upitan hoće li naši građani, zbog ulaska u Schengen, još više ići u Sloveniju po namirnice gdje su cijene prehrambenih proizvoda i do 20 posto niže nego kod nas, rekao je da očekuje da će zbog poteza vlade koji su ispred nas doći do smanjivanja, snižavanja stope inflacije i da se to neće dogoditi.
Na upit hoće li se produžiti mjere pomoći građanstvu i poduzetnicima kada one isteknu, odgovorio je kako će vlada u sljedećih mjesec-dva vidjeti kako će se situacija razvijati te će na temelju toga donositi odluke.
“Te stvari nećemo tolerirati”
Istaknuo je i kako će se mjere nastaviti, ako to situacija bude zahtijevala.
“Ako bude potrebno te mjere nastaviti, mi ćemo čvrsto stajati uz hrvatske građane i poduzetnike i u razdoblju nakon 31. ožujka. Međutim, vidjet ćemo kako će se stvari razvijati. Također, uzet ćemo u obzir ponašanje pojedinih poduzetnika u cijelom ovom razdoblju kako su mjere na snazi. Ne može se očekivati od vlade da kontinuirano pomaže, da stoji čvrsto u poduzetnike a da netko onda poseže svaki mjesec sve više i više, sve dublje i dublje u džepove naših građana. To su stvari koje nećemo tolerirati. To su stvari koje ćemo uzeti u obzir kada ćemo razmišljati o kalibriranju novog paketa mjera”, rekao je Filipović.
Na kraju je naglasio da će vlada ove godine rasteretiti poduzetnike za milijardu kuna parafiskalnih nameta i tako izravno pomoći poduzetnicima.
