Hrvatska se s pravom ubraja među najljepše otočne zemlje Europe. Njezino razvedeno Jadransko more krije bogatstvo prirodnih formacija – otoka, otočića, hridi i grebena – koje oblikuju jedinstvenu obalu prepunu prirodnih ljepota, kulturnih specifičnosti i gospodarskog potencijala.
U nastavku vam donosimo pregled najvažnijih činjenica o hrvatskim otocima.
Koliko otoka ima Hrvatska?
Hrvatsko otočje broji ukupno 1.244 prirodne morske tvorbe, od čega:
- 78 otoka (stalno ili povremeno nastanjenih),
- 524 otočića (manje površine, uglavnom nenaseljeni),
- 642 hridi i grebena.
Time je hrvatsko otočje drugo po veličini u Sredozemlju, odmah nakon grčkog, i čini 5,8 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske, podaci su Ministarstva kulture.
Zanimljivosti o hrvatskim otocima
Registar otoka Republike Hrvatske donosi brojne zanimljivosti o našim otocima. Ovo su neke od njih:
- hrvatsko otočje je drugo po veličini otočje Sredozemlja
- najdulju obalnu crtu ima otok Paghr
- naš najveći otok je Cres
- najduži otok je Hvar
- najgušće nastanjen otok je otok Krapanj
- najviše stanovnika ima otok Krk
Morski teritorij i značenje otoka za državni prostor
Ukupna površina obalnog mora iznosi 31.500 km², od čega:
- 12.500 km² čine unutarnje morske vode,
- 19.000 km² teritorijalno more.
Zahvaljujući velikom broju otoka, Hrvatska značajno povećava svoj morski teritorij, što ima strateško, gospodarsko i ekološko značenje.
Stanovništvo na hrvatskim otocima
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine:
- 52 otoka i poluotok Pelješac su stalno naseljeni
- Ukupno otočno stanovništvo čini oko 3,3 % ukupnog stanovništva Hrvatske (otprilike svaki 30. građanin Hrvatske živi na otoku)
- Broj stanovnika na otocima se smanjio za 3,7 % u odnosu na 2011., dok je ukupni pad na nacionalnoj razini iznosio 9,64 %.
Zakon o otocima i razvojna politika
S obzirom na posebnosti otočnog života i potrebu ravnomjernog regionalnog razvoja, Hrvatska je donijela Zakon o otocima (NN 116/18., 73/20., 70/21.) koji omogućava:
- poticanje gospodarskog razvoja otoka,
- poboljšanje kvalitete života otočana,
- bolje upravljanje otočnim resursima.
Na temelju Zakona donesen je i Nacionalni plan razvoja otoka, koji se provodi u okviru Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.
Zaključak
Hrvatska s 1.244 otoka, otočića i hridi ima iznimno vrijedno prirodno naslijeđe. Iako je život na otoku često izazovan, ujedno je i neprocjenjiv. Državne institucije i lokalne zajednice nastoje očuvati taj prostor, zadržati stanovništvo i stvoriti uvjete za kvalitetan život i održiv razvoj.
Bilo da dolazite kao posjetitelj ili živite na otoku – hrvatsko otočje je dragulj koji zaslužuje pažnju, zaštitu i odgovorno upravljanje.
