U medicinske sestre ima se najviše povjerenja, vjeruje im 82% opće populacije odnosno 73% mladih. Najmanje povjerenja ima se u političare kojima vjeruje samo 6% opće populacije i 4,4% mladih.
Dio je to rezultata velikog anketnog istraživanja percepcije javnosti o medijima i medijskom sadržaju koje je predstavio istraživački tim s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Istraživanje „Što publika misli o sadržaju koji čita, gleda, sluša i klika?“ u sklopu projekta skraćenog naziva „JOURLAB“, provedeno je u prosincu 2020. godine na reprezentativnom uzorku od 1009 ispitanika.
Najviše se vjeruje medicinskim sestrama, a najmanje političarima
Podaci provedenog istraživanja pokazuju da, kada je riječ o povjerenju u profesije, najviše građana odnosno 82,1% vjeruje medicinskim sestrama, dok samo 6% vjeruje političarima. Novinarima vjeruje četvrtina građana te se nalaze na sredini od 16 navedenih profesija i institucija.
Najpopularniji medij televizija
U godini koronakrize televizija je općoj populaciji bila medij koji je najviše pratila (60,3%) kako bi se svakodnevno informirala o društvenim i političkim događajima, dok su potom slijedili internetski portali (48%), društvene mreže (34%) i radio (33%). Mladi su informacije najviše tražili na internetskim portalima (53%), društvenim mrežama (50%) i televiziji (27%).
Kada je u pitanju povjerenje u medije, opća populacija smatra da najviše vijesti koje krivo predstavljaju stvarnost ili su čak i pogrešne, dolaze s društvenih mreža (27%), internetskih portala (24%), HRT-a (16%), komercijalnih televizija (12%) itd.
Nacionalnom stožeru vjeruje tek 9% građana?
Gotovo polovica ispitanih (47%) smatra da bi zakonski trebalo ograničiti nasilje u medijima. Njih 62% da govor mržnje u medijima treba kažnjavati, a 59% da država mora zaštiti djecu i mlade od nasilja.
Informacijama o epidemiji koronavirusa najviše se vjerovalo ako su dolazile od liječnika i zdravstvenika (29%), zdravstvenog sustava (19%), dok se informacijama Nacionalnog stožera civilne zaštite vjerovalo oko 9%, što je 1% više nego informacijama običnih ljudi. Najmanje se vjerovalo medijima.
Oko 60% ispitanika smatra da su tijekom epidemije mediji iznošenjem različitih informacija u javnosti izazvali zbunjenost, dok njih 44% smatra da su mediji pretjerivali s informacijama i opisivanjem krize. Ostatak smatra kako su mediji pomogli u boljem razumijevanju krize te da su im pružili informacije o tome kako se ponašati.
-Svrha ankete je prikupiti stavove opće javnosti o percepciji medija, povjerenju u medije i novinare, percepciji uloge i rada medija, medijskim navikama i informiranju, posebice mladih, razlozima izbjegavanja vijesti te zadovoljstvo medijskim sadržajima tijekom koronakrize, pojasnio je tijekom predstavljanja rezultata dekan FPZ-a Andrija Henjak.
