Hrvatska se po konzumaciji alkoholnih pića svakodnevno nalazi na visokom 5. mjestu u EU

Ilustracija

U Hrvatskoj je pijenje šest i više alkoholnih pića u jednoj prigodi barem jednom mjesečno zastupljenije u osoba nižeg obrazovanja, odnosno Hrvatska je među onim državama u kojima je zabilježena najveća razlika između skupine nižeg i višeg obrazovanja.

Prema podacima iz 2019. godine o konzumaciji alkoholnih pića svaki dan Hrvatska se nalazi među prvih pet država (10,2 %),  s prevalencijom iznad 10 %, zajedno s Francuskom, Bugarskom,  Španjolskom, Portugalom (20,7 %), stoji u podacima Eurostata koje je na svojim stranicama objavio HZJZ.

Podatak o onima koji uopće ne piju alkohol ili nisu pili alkohol u posljednjih godinu dana (38,3 %) pozicionira Hrvatsku na prvo mjesto među članicama EU (Turska preko 80% i Srbija (50 % nisu članice EU samo su zemlje sudionice EHIS istraživanja).

Prema podacima vidljivo je da veći dio populacije pije alkohol tjedno (17,9 %) ili mjesečno (21 %), a uspoređujući podatke sa ostalim zemljama članicama Hrvatska je u donjem dijelu poretka zemalja.

Muškarci u Hrvatskoj češće piju alkohol u odnosu na žene, 18,2 % muškaraca pije alkohol svaki dan, 26,5 % minimalno jednom tjedno, a 21,0 % manje od jednom tjedno.

Više od polovice žena (63,4 %) rijetko ili nikada ne pije alkoholna pića, njih 20,9 % pije alkohol manje od jednom tjedno, a 15,7 % minimalno jednom tjedno ili svakodnevno.

 Ekscesivno epizodično pijenje

Ekscesivno epizodično pijenje definirano je kao konzumiranje alkohola u jednoj prigodi u količini koja iznosi najmanje 60 grama čistog alkohola, konzumacija 6 i više standardnih pića. Dakle, pod jednim standardnim pićem koje sadrži 10 g čistog alkohola (etanola) smatra se npr. 0,03 l žestokog pića ili 0,125 l vina ili 0,25 l piva.

Prema dobivenim podatcima, 1,0 % stanovnika u Hrvatskoj slijedi ekscesivan obrazac svakodnevnog  pijenja alkohola, 3,0% stanovnika čini to tjedno, a 12,6 % stanovnika mjesečno.

Rjeđe od jednom mjesečno ekscesivno pije alkohol u jednoj prigodi 15,7 % stanovnika, dok više od polovice stanovnika (67,8 %) u posljednjih 12 mjeseci nije ekscesivno pilo alkohol ni u jednoj prigodi.

U Hrvatskoj je pijenje šest i više alkoholnih pića u jednoj prigodi barem jednom mjesečno zastupljenije u osoba nižeg obrazovanja, odnosno Hrvatska je među onim državama u kojima je zabilježena najveća razlika između skupine nižeg i višeg obrazovanja.

 

Ostavi komentar