Oporavak gospodarske aktivnosti u prvom se tromjesečju 2021. ubrzao, što se može povezati s povoljnijom epidemiološkom situacijom u odnosu na vrhove drugog i trećeg vala pandemije u Hrvatskoj.
Ali i sezonski nižom razinom aktivnosti nekih segmenata uslužnog sektora, piše HNB.
Model prve procjene BDP-a, zasnovan na malom broju dostupnih podataka, upućuje na usporavanje realnog rasta u travnju u odnosu na prosjek prvog tromjesečja. To velikim dijelom odražava i učinke trećeg vala pandemije, vraćanje aktivnosti dijela gospodarstva na pretpandemijsku razinu kao i sezonsko jačanje značaja nekih uslužnih djelatnosti koje su ranjive na mjere fizičkog distanciranja.
Pogoršanje epidemiološke situacije na početku drugog tromjesečja i slabiji intenzitet jačanja sezonskih aktivnosti zaustavili su povoljne tendencije rasta broja zaposlenih i smanjenja stope nezaposlenosti.
Rast inflacije u travnju na 2,1%
Inflacija se u travnju ubrzala na 2,1% (s 1,2% u ožujku), što je uvelike bilo rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena energije, zbog pozitivnog učinka baznog razdoblja. Slobodna su novčana sredstva banaka i u svibnju nastavila dosezati najviše razine dosad, čemu je najviše pridonijelo smanjenje kunskih depozita države kod HNB-a. Dosadašnji tijek oporavka gospodarske aktivnosti i jačanje optimizma potaknuli su i kreditiranje, pa se godišnji rast plasmana banaka ubrzao tijekom travnja na 2,6%, s 2,3% u ožujku.
Rast stambenih kredita
Tako su snažnije rasli plasmani stanovništvu (3,1% u travnju nakon 2,2% u ožujku), pri čemu su stambeni krediti ubrzali rast, a gotovinski nenamjenski ublažili pad, dok su plasmani poduzećima zabilježili vrlo blago ubrzanje rasta na godišnjoj razini (s 1,0% na 1,1%) odražavajući izraženiji pad kreditiranja poduzeća u travnju prošle godine. Povoljna gospodarska kretanja odrazila su se i na snažan porast proračunskih prihoda u prva četiri mjeseca 2021., koji je ujedno nadmašio porast rashoda.
