Nekad je većina kredita imala varijabilnu kamatnu stopu, prema podacima HNB-a 2010. godine takvih je bilo 90 posto, da bi na kraju kolovoza ove godine njihov udjel pao na 39 posto, što upućuje da su u proteklom razdoblju građani uvelike osvijestili problem iznenadnih preokreta na tržištu i nastojali ga izbjeći.
-Može se uočiti da su potrošači danas znatno više zaštićeni od rasta kamatnih stopa nego što je to bio slučaj bilo kada tijekom protekla dva desetljeća. Udio kredita odobrenih s varijabilnim kamatama kontinuirano se smanjuje već duže vremena. S druge strane, porastao je udjel kredita s kamatnom stopom fiksiranom u roku kraćemu od dospijeća, kažu u HNB-u. U posljednjih godinu dana taj je trend malo usporen, prije svega zbog stagnacije gotovinskih kredita koji se uglavnom odobravaju uz fiksne stope te snažnog rasta stambenih kredita koji se rjeđe od gotovinskih odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate.
Izjava guvernera Borisa Vujčića kako dužnici trebaju biti spremni da im u kratkom roku rate kredita porastu „za 10 ili čak 20 posto”, unatoč ogradi da je to još uvijek malo vjerojatan scenarij, izazvala je veliku pozornos javnost, pa i poziv premijera Andreja Plenkovića da sam pojasni što je time mislio, piše Jutarnji list.
Iako se ne zna točno kad će nastupiti, nitko ne dvoji da će, prije ili kasnije, početi rasti referentne kamatne stope za koje su vezani krediti, pa i mjesečni anuiteti. Što bi, primjerice, značilo povećanje Euriobora za 0,5 postotnih bodova, međubankarske stope koja se tijekom 2000-ih godina kretala od dva do iznad pet posto, da bi od 2015. godine pala ispod nule za oko 0,5 posto? Uzimajući za primjer stambeni kredit čija glavnica trenutačno iznosi 80.000 eura, preostali rok otplate 25 godina, a kamatna stopa 3,5 posto, u jednoj banci su izračunali: anuitet bi porastao s trenutačnih 400,50 eura, na 422,50 eura.
