Zaštita, promicanje i potpora dojenju javnozdravstveni je prioritet svih zemalja svijeta koji podržava i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju. Još 1990. godine je Svjetsko udruženje za dojenje pokrenulo obilježavanje tjedna dojenja u prvom tjednu mjeseca kolovoza.
U svjetskom tjednu dojenja na njegovu važnost pažnju skreće opširnim osvrtom Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju kojeg prenosimo u cijelosti.
Tema Svjetskog tjedna dojenja 2021.g: Zaštita dojenja, zajednička odgovornost
Fokus ovogodišnje teme Svjetskog tjedna dojenja stavlja se na načine na koje dojenje doprinosi zdravlju i dobrobiti svih ljudi. Izuzetno je važna podrška ženama na individualnom nivou, no za uspješnu promociju dojenja neophodan je javnozdravstveni pristup koji podrazumijeva pronalaženje i provođenje učinkovitih mjera za promidžbu dojenja na svim razinama s obaveznim uključivanjem svih djelatnosti.
Važan je stručan kadar unutar zdravstvenog sustava, zakonska zaštita roditeljstva ( stanke za dojenje propisane su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama: majke koje doje dijete staro manje od godinu dana mogu uzeti stanku u trajanju od 60 minuta jednokratno ili dva puta tijekom dana po 60 minuta u punom radnom vremenu. Vrijeme stanke ubraja se u radno vrijeme.
Naknada plaće za stanku obračunava se prema posebnim propisima (100 % proračunske osnovice) i svakako dosljedna provedba Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko, suradnja vladajućih institucija,poslodavaca, lokalne zajednice i udruga koje se bave zaštitom zdravlja majke i djeteta.
Na nacionalnoj razini je važna politička volja i dugoročna ulaganja u promicanje dojenja, u edukaciju putem zdravstvenog odgoja u školama kako bismo stvorili temelje za drugačije mišljenje i stvorili okruženje koje potiče dojenje.
Koji su nam ciljevi:
- Povezati pojedince i organizacije za učinkovitije promicanje vrijednosti prirodne prehrane
- Osigurati podršku dojenju sa svih razina društva
- Poticati akcije zaštite dojenja s ciljem unaprjeđenja javnog zdravstva i zdravlja stanovništva
- Provoditi aktivnosti promicanja dojenja na svim razinama i preuzimanje zajedničke odgovornosti
Prednosti dojenja za majku:
Smanjuje se krvarenje nakon poroda i ubrzava povratak na tjelesnu težinu prije trudnoće
Smanjuje se rizik od pojave raka dojke, vrata maternice i jajnika: 41 studija je pokazala da produženo dojenje smanjuje pojavu karcinoma jajnika za 30%. Svaka godina dojenja smanjuje ženi šansu za karcinom dojke za 6% (Rollins et al. 2016)
Povoljno utječe na psihofizičku stabilnost majke, pojačava povezanost s djetetom
Prednost dojenja za dijete:
Jačanje imunološkog sustava
Smanjuje učestalost respiratornih infekcija, crijevnih infekcija, proljeva, alergija
Bolja emotivna povezanost s majkom, bolji psihomotorni i emocionalni rast
Dojenje u svijetlu Covida 19
I majka koja boluje od Covid 19 može dojiti svoje dijete uz primjenu mjera zaštite (maska, redovito pranje ruku, provjetravanje prostorije) Sars Cov 2 stvara protutijela protiv virusa, najviše IgA, koja se mlijekom predaju djetetu te ga štite od infekcije. Ako nije moguće dojenje, može se dijete hraniti izdojenim mlijekom.
Postoje stanja kada majke ne mogu dojiti, bilo da se radi o bolesti, nedovoljnoj produkciji mlijeka, nekim drugim razlozima. Ne želimo da se one osjećaju manje važne, samo želimo potaknuti sve one koje imaju mlijeka i mogu dojiti da ostvare sav potencijal koji im je priroda darovala.
Statistički ljetopis Varaždinske županije 2019. godine koji izdaje Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije donosi ovakove rezultate o broju dojene djece.
Do 2 mjeseca: 72,22 % isključivo MM
14,77 % MM uz adaptirano mlijeko
Od 3-6 mjeseci 43,93 % MM
Od 6-12 mjeseci 21,4 % MM ( svako peto dijete)
Uz sve to treba imati na umu i ekološki aspekt prirodne prehrane, zaštitu prirodnih resursa. Industrija nadomjesne prehrane za dojenčad troši energiju i stvara otpad. Čak i zagrijavanjem vode kako bismo pripremili obrok za dijete, trošimo dodatno električnu energiju. Za 1 kg mliječnog pripravka utroši se 4 000 l vode. (Victoria et al. 2016).
Dojenje je zelena opcija, smanjuje potrošnju vode, energenata, sredstava za čišćenje. Smanjuje količinu CO2 u zraku koji nastaje proizvodnjom umjetne hrane. Nema proizvodnje bočica, duda, raznih grijalica za hranu.Nema otpada!Ne ostavlja trag na okoliš!
Zaštita, promicanje i potpora dojenja je javnozdravstveni prioritet Republike Hrvatske i dio je Nacionalne strategije razvoja zdravstva od 2012.-2020. godine te Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja u Republici Hrvatskoj 2018.-2020, koji je usvojila Vlada Republike Hrvatske.
Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.
