Prije točno 30 godina, u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet čime je i službeno započelo doba interneta u Hrvatskoj.
Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza prema Sveučilištu u Beču
kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže – Hrvatske akademske i istraživačke mreže –
CARNET.
Projekt je pokrenulo tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu 1991. godine uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike, kasnije ministra znanosti i rektora Sveučilišta u Zagrebu.
Na jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu kojeg je vodio doc. dr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srca), Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj Odbora je bio organiziranje mreže koja će omogućiti komunikaciju svakom znanstvenom radniku ili studentu sa svim znanstvenim radnicima u Republici Hrvatskoj i cijelom svijetu.
Ideja o stvaranju zajedničke nacionalne računalno-komunikacijske infrastrukture i uvođenja interneta u Republici Hrvatskoj počela se realizirati 1991. godine u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu, kojem je odbor povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima, a mreža je dobila i svoje ime: CARNET – Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).
U prvim godinama, uz izgradnju računalno-komunikacijske mreže koja je povezala gotovo sve akademske ustanove u Republici Hrvatskoj, ostvarena su i dva važna iskoraka: uz već navedenu uspostavu prve internetske veze Hrvatske prema svijetu,17. studenoga 1992. godine, nekoliko mjeseci kasnije, 27. ožujka 1993. godine započela je registracija i rad nacionalne vršne internetske domene hr.
Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i
koristile međunarodnu internetsku vezu bile su Ekonomski fakultet u Osijeku,
Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-
matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u
Srcu pristup internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.
– Ideja o izgradnji nacionalne akademske mreže na novom internetskom protokolu te
njezino povezivanje s drugim sličnim mrežama u mrežu svih mreža (internet) došla je
iz akademskih krugova, a punu političku podršku dobila je s najviših mjesta u
tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije. Cilj je bio povezati svakog znanstvenika u Hrvatskoj s njegovim kolegama u svijetu, a u ostvarenje tog cilja bili
su uključeni ljudski i telekomunikacijski resursi Srca.
Od inicijalnog sastanka koordinacijskog tijela za uspostavu nacionalne akademske mreže (3. listopada 1991. godine) do uspostave akademske mreže i spajanja na internet vezom od Srca do Sveučilišta u Beču (17. studenoga 1992. godine), prošlo je nešto više od godinu
dana, a proces stavljanja Hrvatske na internetsku kartu završio je nekoliko mjeseci
nakon toga uvrštavanjem vršne nacionalne domene „hr” .
Iz današnje perspektive to izgleda nestvarno brzo. Internet je, naravno, od tada doživio mnoge promjene, proširio se iz akademskog okruženja na sva područja društva i gospodarstva, no ova početna ideja o povezivanju ljudi te razmjeni znanja i ideja bez granica i dalje je u njegovoj osnovi.
– Budućnost interneta izazovno je predvidjeti, ali siguran sam da će ta osnovna ideja zbog koje je nastao i dalje živjeti, danas više nego ikad, a sve kako bismo odgovorili na globalne društvene izazove te unaprjeđivali naše živote što nam uspijeva već 30 godina istaknuo je Ivan Marić, ravnatelj Srca.