Povijesni kalendar: 13 godina od kornatske tragedije, jedne od najvećih mirnodopskih nesreća u Hrvatskoj

kornatska tragedija 2
Mjesto na Kornatu gdje su poginuli vatrogasci, Foto: Autor © Nikola Pavlaković Photography15/16.4.2010 - Nikola Pavlaković (https://www.facebook.com/nikola.pavlakovic/media_set?set=a.1393861680703.55562.1056990062&type=3), Poštena uporaba, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=494254

Na današnji dan, 30. kolovoza 2007. godine došlo je do jedne od najvećih mirnodopskih nesreća u povijesti Hrvatske.

Od ukupno 13 vatrogasaca koji su bili zahvaćeni požarom, 12 ih je poginulo na licu mjesta ili preminulo u bolnicama.

Jedini je preživio Frane Lučić iz Tisnog.

U ljeti 2007. godine diljem Europe izbilo je puno požara, pa tako i u našem priobalju.

Jedan od takvih požara izbio je i na Kornatima te je helikopterom poslano 13 vatrogasaca.

U jednom trenutku požar je zahvatio i vatrogasce te uzrokovao opekline, nakon čega su odvezeni helikopterom u Zadar.

Poginulo je 6 vatrogasaca iz vatrogasne postrojbe Šibenik, dok ih je 7 preživjelo, no uz teške opekline po tijelu.

Od preživjelih 7, njih 5 je prebačeno na liječenje u Zagreb, no ubrzo su preminuli od posljedica teških opeklina, dok je još jedan preminuo u splitskoj kliničkoj bolnici.

Jedini preživjeli vatrogasac, Frane Lučić, je nakon oporavka u Kliničkoj bolnici Split, otpušten na kućno liječenje.

Nakon više od osam mjeseci multidisciplinarnog vještačenja stručne radne skupine, 22. kolovoza 2008., zaključeno je kako je uzrok tragedije prirodna pojava, fenomen poznat kao izgaranje nehomogene plinske smjese.

Naime, plinovi nastali izgaranjem vegetacije akumulirali su se u prostoru klanca iznad uvale, a dolaskom požara nošenog jakim vjetrom, plinovi su počeli gorjeti na temperaturama višim od 1200 stupnjeva.

Njihova brzina kretanja je bila veća od 40 metara u sekundi, a opisan fenomen je rijetka pojava.

Slični slučajevi su zabilježeni u Australiji i na Korzici.

Nezavisni član spomenute radne skupine, Branko Šimara, rekao je kako su vatrogasci bili neadekvatno zaštićeni, udahnuli su navedenu plinsku smjesu čime su si spalili dišne puteve.

Preživjeli Frane Lučić je imao kacigu s vizirom što mu je spasilo život.

Postoje brojne teorije o uzrocima nesreće kao što su neopremljenost, eruptivni požar, curenje goriva, eksplozija ostatka NATO bombe i sl.

U ove teorije nećemo detaljno ulaziti.

Kao ostala pitanja vezana uz požar spominjala su se podmetanja, zatim zašto su vatrogasci bili poslani da gase nisku travu, pa poruka poginulog 17-godišnjeg Marka Stančića koji ju je poslao svome ocu kako se nalaze na Kornatima te da čekaju dostavu vode.

Službeni uzrok požara dio javnosti i obitelji stradalih nisu prihvatili.

Neki i dalje smatraju kako nije otkrivena prava istina o okolnostima stradavanja vatrogasaca.

Također, bivšem vatrogasnom zapovjedniku JVP Šibenik, Draženu Slavici, sudilo se zbog odgovornosti za pogibelj vatrogasca i učinjene propuste.

Sve tužbe su odbačene.

Spomen križevi preminulim vatrogascima na Kornatima dovršeni su 23. svibnja 2010. godine.

Imena poginulih vatrogasaca: Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikovan, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević, Ante Juričev-Mikulin.

kornatska tragedija 1
Sjećanje na poginule vatrogasce 2010. godine, Foto: Autor © Nikola Pavlaković Photography15/16.4.2010 – Nikola Pavlaković (https://www.facebook.com/nikola.pavlakovic/media_set?set=a.1393861680703.55562.1056990062&type=3), Poštena uporaba, https://hr.wikipedia.org/w/index.php?curid=494252

Izvor: Wikipedia

Ostavi komentar