U Hrvatsku su s početkom godine došle i značajne promjene koje će odrediti njenu budućnost kao popularne turističke destinacije, piše N1.
Kako bi se potpuno integrirala u jedinstveno europsko tržište, Hrvatska je napustila kunu i prešla na euro, ali i pridružila se Schengenu, piše američki portal Traveling lifestyle.
Otkako se Hrvatska pridružila europskoj monetarnoj uniji, kuna više nije prihvaćena kao valuta. Usprkos raširenim pretpostavkama da će se cijene dobara jednostavno “prebaciti” s kuna na eure u trenutku prelaska na novu valutu, to se nije dogodilo.
Od prvog siječnja, kada je jači euro naglo izbacio slabiju kunu s tržišta i “euroizirao” sva dobra, usluge i transakcije u zemlji, troškovi života u Hrvatskoj značajno su porasli. Nažalost, teško razdoblje prelaska, kao i inflacija diljem EU-a, nisu smanjile ovaj teret.
Porast u cijenama značajno je veći nego se predviđalo, u nekim slučajevima prelazeći 10 ili 15 posto.
Financijski pritisak najjače osjeća srednja klasa u Hrvatskoj, no i turisti će primijetiti udar. Hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović kaže da inflacija u zemlji trenutno iznosi 13.5 posto, a najviše su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića. I druge industrije su također pod pritiskom.
Ministar upozorava da maloprodajni lanci “besramno pokušavaju zavarati kupce zaokružujući cijene na sljedećih 10 ili čak i više.”
Svima je jasno da će se rast cijena u restoranima, hotelima, apartmanima i turističkim atrakcijama kretati od prosječnog do ogromnog.
Zaključak je da Hrvatska više nije financijski pristupačnija od Italije ili Španjolske.
Također ne obećava da je u tek pet dana prijavljeno čak 1.738 slučajeva kršenja pravila o prelasku na euro. Ministar je izjavio da su “sve alternative na stolu”, uključujući stvaranje crnih lista i zamrzavanje cijena “širokog spektra proizvoda” kako bi se spriječilo da cijene rastu izvan kontrole, ali i zaštitilo građane i turiste od nepoštenih praksi.
