Prosječna plaća građana Hrvatske ne može podnijeti prosječne cijene smještaja na moru. Visoke cijene, uz hranu i sve ono što si na odmoru netko želi priuštiti, postale su previsoke i nedostižne za prosječna hrvatska primanja.
Prema posljednjim podacima prosječna hrvatska primanja iznose u medijalnom iznosu 6500 kuna – što znači da polovica građana ima nižu plaću od navedene, a polovica višu, piše HRT.
Prema podacima Eurostata, 51.3% Hrvata u dobi od 16 godina pa nadalje, ne može si priuštiti jednotjedni godišnji odmor izvan mjesta u kojem žive.
– Mi smo u skupini europskih zemalja koje se nalaze na samom dnu ekonomskog rasta, mi smo među najsiromašnijim zemljama Europe. Slične pokazatelje imaju Bugarska i Rumunjska, ali smo u društvu i s Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom. Sve one zemlje koje su malo ispod nas ili otprilike na našoj razini BDP-a po glavi stanovnika imaju vrlo slične pokazatelje, rekla je ekonomistica Marina Tkalec u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.
Objasnila je da ako se gledaju ispitanici koji su sudjelovali u Eurostatovom istraživanju po razinama dohotka, oni siromašniji koji imaju niže razine dohotka, njih čak 80% si ne može priuštiti jednotjedni odmor. Među onim s većom razinom dohotka, trećina si ne može priuštiti odmor.
Navedeni udio se smanjivao kroz godine, no prosječna plaća je varljiv indikator, rekla je Tkalec objašnjavajući da on uzima u obzir vrlo visoke vrijednosti, a zapravo većina zarađuje dohotke koji su daleko ispod 1000 € naše možda ciljane prosječne plaće.
– Kada uzmete prosjek, to pomakne sve malo prema gore, a zapravo 50% ljudi zarađuje puno, puno manje od toga, dodala je.
Turizam s basnoslovno visokim cijenama noćenja namijenili smo strancima, a postavlja se pitanje što država može učiniti za svoje građane kako bi jednotjedni odmor ipak bio dostupan svima. Na to pitanje Tkalec je rekla kako kratkoročne mjere zapravo ne pokazuju prave rezultate.
– Zemlje koje su najuspješnije u tome, su Skandinavske zemlje, ondje si vrlo, vrlo mali broj kućanstava ne može priuštiti odmor, dodala je.
Država treba omogućiti ljudima, smatra, da mogu raditi i živjeti od svojih plaća, piše HRT.
– Trebala bi im omogućiti da se mogu osjećati da u ovoj državi mogu raditi, zarađivati i onda da mogu u njoj provoditi svoj godišnji odmor, zaključila je.
