Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti izbrisano je koje sve specijalnosti mora sadržavati primarna zdravstvena zaštita te uvedeno da će kadrovske normative za to odrediti pravilnikom ministar zdravstva uz mišljenje nadležnih komora.
Istovremeno je drugim člankom u prijedlogu zakona navedeno da primarna može, što znači da ne mora, u ordinaciji imati ginekologiju, pedijatriju, obiteljsku, dentalnu medicinu, medicinu rada i sporta te specijalistiku.
Takve su izmjene digle na noge liječnike na primarnoj razini jer teoretski novi zakon dopušta danas-sutra njihovo ukidanje, posebice kad je riječ o onim, da tako kažemo, najugroženijima. U praksi za građane, odnosno pacijente ovakva izmjena daje pravni temelj za to da, primjerice, više na primarnoj razini nemaju pedijatra.
Neki bi mogli “otpasti”
Tih specijalista, osim što ih već sada nedostaje i uz činjenicu da ih velik broj u idućih pet godina odlazi u mirovinu, prema novom predloženom zakonu primarna više i ne mora imati. Objašnjavaju tako i stručnjaci, konkretno pravnici koji se bave zdravstvenim propisima, komentirajući da je sporni članak (članak 31. izmjena zakona) preopćenit i daje ministru zdravstva autoritativno pravo određivati koje će djelatnosti biti u primarnoj, ali i kojoj će se komori obratiti za mišljenje. Ovu izmjenu primijetili su i u Hrvatskom društvu za socijalnu i preventivnu pedijatriju pa će reagirati primjedbom, ali i pismom ministru.
– Tražit ćemo da se ovaj članak razradi, izmijeni njegov sadržaj, na e-savjetovanje ćemo uputiti naš dopis jer članak 31. izmjena zakona nije precizan i ostavlja previše prostora. Ali uputit ćemo i zahtjev za njegovu doradu jer je preširok i čini nam se da bi neke djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogle otpasti. U tom članku stoji i to da će ministar, prije nego što donese odluku, tražiti mišljenje nadležne komore tako da ćemo tražiti i tu izmjenu jer je komora strukovno udruženje, a smatramo da treba tražiti mišljenje struke, što je Hrvatski liječnički zbor. Ovakvim člankom postoje mogućnosti svakakve vrste pa ćemo tražiti i uključenje u daljnji rad jer nismo imali radnu skupinu za pedijatriju pri izradi ovih zakonskih izmjena, tako da ne znam tko je to tamo predstavljao, ali je dosadašnji članak 27. zakona nabrojio tko sve čini tim u primarnoj – govori dr. Đurđa Španović, predsjednica Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju, stručnog udruženja koje okuplja pedijatre.
Struka će, čini se, reagirati i na članak 46. koji nabraja što sve može biti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a to je opasna formulacija prema tumačenju pravnika jer “može” u zakonskom smislu znači da nije obvezno. To znači da se zakonito može izmijeniti primarnu, pa tako i ono što je ljudima danas dostupno na toj razini zdravstvene zaštite.
Reakcija struke
Tiha, ali ogromna promjena nije “prošla” i ovakva reakcija struke, konkretno pedijatara, slijedi u samom finišu javne rasprave o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti jer je jučer bio njezin zadnji dan. Najzvučnija njegova izmjena jest uvođenje ordinacija u primarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno ukidanje koncesija i ikakva limita da dio liječnika ima obvezu ostati pod domom zdravlja. Sudbina domova zdravlja neizvjesna je, baš kao i dostupnost zdravstvene zaštite vikendom, blagdanima i praznicima, a ponovno bi sve to trebalo biti riješeno posebnim pravilnikom. No, da ono što čini zdravstvenu zaštitu na njezinoj temeljnoj razini ne smije rješavati pravilnik, nego zakon, primjedba je koja će također na stol ministru zdravstva.
– Moji pravnici prvo će vidjeti što stoji u formalno-pravnom smislu, a što možemo popraviti u sadržajnom smislu nacrta ovog zakona. Ovo je njegova radna verzija, prijedlozi za izmjene su tu – odgovorio nam je ministar Kujundžić koji je više puta istaknuo upravo primarnu pedijatriju kao veliku prednost našeg zdravstva.
Primjedbu na ove sporne članke neće dati obiteljski liječnici koji smatraju da i danas praksa pokazuje kako u dijelovima zemlje u kojima nema pedijatara specijalisti obiteljske medicine dobro liječe i djecu.
– Pedijatrija i inače, osim kod nas, nije dio zdravstvene zaštite u Europi na primarnoj razini, nego specijalistika na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite, dok djecu do sedam godina liječe obiteljski doktori. Mi nemamo primjedbe na taj članak – komentirala je dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
