Gotovo svi oporbeni amandmani na Zakon o zdravstvenoj zaštiti, njih osamdesetak, saborska je većina jučer odbila. Najogorčeniji ovim zakonom liječnici su primarne zdravstvene zaštite.
Oni su prvom zakonskom verzijom trebali dobiti sve što su htjeli, ali je ta verzija nakon javne rasprave, početkom ljeta, znatno izmijenjena.
Tko će biti odgovoran
– Svi smo svjedoci urušavanja kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, a zakonski prijedlog koji nam Vlada nudi, unatoč određenim sitnim poboljšanjima, ostao je nedorečen. Uvjereni smo u to da će se implementacija takvog zakona loše odraziti i na pacijente i na ukupni zdravstveni sustav – poručili su jučer iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine. Resornog ministra Milana Kujundžića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića imenovali su odgovornima za budući kronični nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, vrlo vjerojatno i u cijelom zdravstvenom sustavu.
Kao jedan od najvećih problema u sustavu navode timove obiteljske medicine, koji imaju ugovor s HZZO-om, ali nemaju nositelja – liječnika. HZZO za te ordinacije izdvaja jednako kao za druge, međutim osiguranici u tim područjima nemaju jednako dostupnu zdravstvenu zaštitu. U takvim ordinacijama po manjim mjestima diljem zemlje, naime, liječnici rade privremeno ili uskaču iz svojih ordinacija u kojima inače redovno rade.
Da se stanje s primarnom zdravstvenom zaštitom pogoršava, pokazuju i brojke. Usporedba podataka iz 2016. s ovogodišnjim, govori kako raste broj onih koji nemaju svog izabranog doktora, pa čak i uz manji broj osiguranika.
Dok 2016. godine liječnika opće, tj. obiteljske medicine nije odabralo 57.313 osiguranika, u 2018. godini broj neopredijeljenih dosegao je 185.377 osiguranika, vidljivo je iz najnovijih podataka HZZO-a o broju neopredijeljenih osiguranih osoba u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. To je gotovo pet posto osiguranika od ukupno 3,930.356.
Pedijatrijsku skrb nije imalo 5868 djece, da bi dvije godine poslije bez “svojeg” pedijatra bilo 6132 djece ili dva i pol posto od 242.887 predškolske djece.
U 2016. izabranog ginekologa nije imalo 393.459 osiguranica starijih od 12 godina, a danas ga nema 371.051 ili gotovo 20 posto ukupnog broja osiguranica (1,925.482).
Sve manje primaraca
Novim se zakonom planira ojačati upravo primarna razina zdravstvene zaštite, ali je malo vjerojatno da će to i uspjeti. Liječnici su krajnje nezadovoljni jer nisu dobili željene uvjete pa se može očekivati da će ih se sve manje odlučivati za primarnu. A još je teže onda očekivati vraćanje specijalističkih ordinacija u domove zdravlja.
