REPORTAŽA iz Pakraca i Lipika: Otkrivene spomen-ploče za međimurske branitelje

- Braća i rođaci poginulih branitelja iz Čakovca otkrivaju spomen-ploču u šumi Zukva

Postavljanjem spomen-ploča za sedam hrvatskih branitelja 54. samostalnog bataljuna iz Čakovca na pakračkom i lipičkom bojištu, suborci i rodbina dobili su svoja mjesta sjećanja. Na taj je način zaokružena ratna 1991. godina te dijelom vraćen dug poginulim hrvatskim braniteljima

Klub ratnih veterana 54. samostalne bojne ZNG Čakovec iz Goričana je uoči božićnih blagdana 22. prosinca na pakračkom bojištu otkrio tri spomen-ploče braniteljima koji su dali život za slobodu.

Na put se krenulo autobusom, a uz pripadnike 54. bojne, u njemu su bili i braća i sestre poginulih pripadnika bojne iz Čakovca.

Lipik_6283
Otkrivanje spomen-ploče za Marijana Zadravca Macana u Malom Banovcu

U Batinjanima spomen-ploča legendarnom Macanu

Oko podneva najprije je u Malom Banovcu, točnije Batinjanima, otkrivena spomen-ploča Marijanu Zadravcu Macanu iz Čakovca. Spomen-ploču su na ogradi privatne kuće kod mjesta pogibije otkrili suborci Ivan Huđin i Marijan Krušić. O sjećanju na Marijana Zadravca Macana govorio je ratni zapovjednik Sportske čete iz Čakovca Vinko Grgić.

Hrvatski dragovoljac Marijan Zadravec Macan rođen je 1. rujna 1949. godine u Čakovcu. U akciji kod Malog Banovca na pakračkom bojištu zadobio je 29. listopada 1991. godine teške povrede od eksplozije mine prilikom izvlačenja ranjenog neprijateljskog vojnika. Od zadobivenih rana umro je 16. studenog u zagrebačkoj bolnici. Pokopan je u groblju u Čakovcu, a po njemu se danas zove sportski dom u centru Čakovca u kojemu je i sam vježbao. Bio je voditelj gimnastičkog kluba, aktivni ronilac, te jedan od prvih dragovoljaca kod formiranja Sportske čete u službi obrane Hrvatske, koja je u početku djelovala samostalno, a kasnije u sastavu 54. samostalnog bataljuna ZNG Čakovec. Zaslužan je i za sportske uspjehe Filipa Udea čakovečkog olimpijca, jer mu je omogućio vježbanje od malih nogu, rekao je uz ostalo Vinko Grgić.

Ranjeni neprijateljski vojnik kojeg je Macan spasio svojom nesebičnošću, liječen je u bolnici u Čakovcu, a nakon oporavka otišao je u svojoj kući.

Lipik_6400
Spomen-ploča za Stjepana Juršića Juru u Kusonjama

Obilježje za poginule branitelje u šumi Zukva i Kusonju

Nakon toga krenulo se autobusom u šumu Zukva prema Maloj i Velikoj Derezi, a u međuvremenu su se pridružili i domaći branitelji iz Lipika i Pakraca. U akcijama za oslobođenje Male Dereze poginula su četiri pripadnika 54. bataljuna iz Čakovca pokošeni neprijateljskim rafalima: Josip Žvorc Rista iz Šenkovca, Branko Vrtarić Banci iz Strahoninca, Dražen Grabar Dado iz Čakovca i Franc Potočnik, porijeklom Slovenac, također hrvatski dragovoljac iz Maribora. Zajedničku spomen-ploču su otkrila braća i sestre te rodbina. Svoja sjećanja o tim tragičnim događajima iznijeli su doktor Joško Smilović, u vrijeme rata u sanitetu 54. bojne te zapovjednik sportske čete Vinko Grgić. Na pakračko bojište krenuli su kao dragovoljci, gotovo bez oružja i municije, no s velikim srcem da treba braniti domovinu.

Ratnim veteranima i obiteljima poginulih iz Čakovca pridružili su se u Malom Banovcu i šumi Zukva predsjednik pakračkog Gradskog vijeća Miroslav Ivančić i predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Pakrac-Lipik Božidar Lujanac uz domaće branitelje Pakraca i Lipika.

Uz spomenik poginulim braniteljima Pakraca i Lipika u mjestu Kusonje na broju 55 otkrivena je potom spomen-ploča za poginulog Stjepana Juršića Juru iz Čakovca. Stjepan Juršić Jura rođen je 24. prosinca 1959. u Čakovcu. Poginuo je nesretnim slučajem 2. svibnja kod Kusonja za vrijeme neprijateljskog napada kao pripadnik 54. samostalnog bataljuna iz Čakovca.

Međimurski branitelji ispred spomenika u Lipiku

Izdržali 2000 granata dnevno

Branitelji iz Čakovca posjetili su i mjesto najžešćih napada neprijatelja pri oslobođenju Lipika kod groblja, a o svojim sjećanjima na te dane kad je na grad padalo više od 2000 mina i granata dnevno, što je usporedivo samo s Vukovarom, govorili su Mladen Magdalenić, predsjednik Kluba veterana 54. samostalne bojne Čakovec iz Goričana, ali i sudionik akcije za oslobođenje Lipika, te Vinko Grgić, također u akcijama za oslobođenje Lipika. Vinko Grgić je o svojem prijatelju i suborcu rekao: – Branko Marinčić Đinac bio je izuzetno hrabar borac, na žalost nije dočekao slobodu. Poginuo je u akciji izviđanja tu blizu našeg položaja. Pamtim ga kao gotovo prehrabrog, nismo imali dovoljno municije niti oružja, svakodnevno smo izdržavali kišu granata, a on se ponašao kao da gotovo sam može osloboditi Lipik.

Na nas je u jednom momentu direktno djelovala neprijateljska samohotka, jedan borac iz Lipika pokušao ju je dva puta pogoditi, no nije uspio zbog granja borova na groblju. Tad sam donio odluku da se s tog položaja kod groblja moramo povući, da ne bi bilo još više stradanja. Da nije bilo pomoći domaćeg vodiča, vjerojatno ne bismo ostali živi. Nismo znali na koju se stranu povlačiti, teren nam je bio nepoznat. No znao sam da je povlačenje samo privremeno, da neprijatelj nema snage ni morala zauzeti i držati grad, iako je njih bilo oko tri tisuće uz potporu topova, a nas na tom položaju stotinjak.

Emotivan govor Antuna Haramije

U centru Lipika međimurske branitelje i obitelji poginulih dočekali bivši gradonačelnik, a danas županijski vijećnik Lipika Antun Haramija koji je održao emotivan govor, gradski vijećnik Vlado Stakor te predsjednici HVIDRA-e Lipik i Udruge branitelja Lipika 1991., Branimir Ljevaković i Zvonimir Bišćan.

Nakon molitve, paljenja svijeća i polaganja cvijeća uz spomenik poginulim braniteljima Lipika 1991., iskazana je počast hrvatskim herojima, među ostalim i Branku Marinčić Đincu kojemu je ime na velebnom spomeniku među četrdesetoricom koji su svoje živote dali za slobodan grad.

Ratni veterani iz Čakovca poklonili su se i kod spomenika poginulim pripadnicima 104. brigade Hrvatske vojske iz Varaždina u Lipiku s kojom su surađivali u ratnim danima.

Uz ostale, čakovečkim dragovoljcima poklonili su se i Pavo Jazvić, predsjednik HVIDR-e Jug Čakovec, te Pavo Naletilić, predsjednik Udruge veterana ZNG RH.

Nakon toga uslijedio je ručak u Domu hrvatske vojske Lipik i povratak u Čakovec i Goričan. Cijelu su akciju otkrivanja spomen-ploča pomogli Ministarstvo hrvatskih branitelja, Općina Goričan, Općina Selnica, HDZ Međimurske županije te tvrtka Ferokotao iz Donjeg Kraljevca, dok je uime organizatora vođa puta bio Mladen Magdalenić, predsjednik ratnih veterana 54. samostalnog bataljuna Čakovec, Klub Goričan.

Ostavi komentar