U srijedu, 12. kolovoza u atriju Staroga grada Gradskog muzeja Varaždin održat će se predavanje pod nazivom Nečastive, s povijesnim prikazom vještica od antike do danas, koje je pripremio varaždinski televizijski novinar i voditelj Kristijan Petrović.
Predavanje počinje od 20:30 sati, a ulaz je besplatan.
O predavanju
Kada nam netko danas spomene vješticu, vrlo brzo u glavi će nam se stvoriti slika stare, krezube žene, kukastog nosa pokrivenog bradavicama, kako se, zamotana u crninu i sa šiljastim šeširom, suludo hihoće, miješajući u svom crnom kotlu napitak koji će nekome nanijeti zlo.
Imaginarij je to kojem su svakako pripomogle bajke i pripovijesti braće Grimm, ali i Disneyjevi animirani filmovi koji su odigrali veliku ulogu u stvaranju slike ovog bića.
No, kako je zapravo izgledala vještica i tko je ona bila?
Još u počecima čovječanstva vještica se spominje kao ona koja je podizala mrtve, otkrivala skrivene tajne, liječila ili ubijala.
Njoj su se obraćali oni koji su izgubili svaku nadu, bolesni i prognani, ali i oni koji su tražili ljubav, osvetu ili lijek za svoju bolest.
Bez obzira na to što je bila cijenjena, nje su se i bojali jer se kretala između svjetova živih i mrtvih, bila je dio prirode, a mogli ste je susresti i na tržnici.
O njoj su pisali Rimljani i Grci, dok su srednjovjekovni svećenici imali pune ruke posla pišući o njezinoj zloći i nedaćama koje stvara i radi iz čiste zabave.
Vještice, a s njima i rituali, simbolika, obredi i ostale pojavnosti, prate ljudski rod takoreći kroz cijeli njegov tijek postojanja, i to ne samo u mitovima, legendama i bajkama, već i u jednoj od najmračnijih povijesnih epizoda kao što je bilo razdoblje inkvizicije, odnosno crkveni progoni u prošlosti.
No i nakon završetka povijesne histerije i progona, vještica ne prestaje buditi pažnju, ne odustaje, prisutna je i dalje među nama budeći maštu i vraćajući nas u neka davna vremena.
Zanimanje za vještice ne prestaje ni u novije doba, čemu je dokaz neopoganska religija wicca, s rastućim brojem sljedbenika u cijelome svijetu.
Hecata, Kirka, vještica iz Endora, Alice Kyteler, Catherine LaVoisin, Morgana la Fay, Darvulia, Baba Jaga, Marie Laveau, Barbara Celjska, Perchta – samo su neka od imena fiktivnih ali i povijesnih žena koje su kroz sustav vjerovanja, propagandu, urbane mitove i legende stekle taj toliko prezren epitet.
Epitet one koja u društvu svoga crnog mačka još uvijek u nekoj straćari usred mračne šume miješa svoj otrov u crnome kotlu, spremajući se na novo zlo…
Jesu li zaslužile taj epitet, doznajte u priči Kristijana Petrovića.
Napomena: Predavanje nije namijenjeno osobama mlađeg uzrasta. Molimo da se pridržavate epidemioloških mjera.
