Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 30. svibnja prigodnu poštansku marku 25 godina od uvođenja kune. Na markama nominalne vrijednosti 3,10 kuna prikazana je kovanica od jedne kune. Poštanske marke tiskane su u nakladi od 200 000 primjeraka. Autor ovog izdanja poštanskih maraka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, koji je svojim oblikovanjem doradio fotografiju Božidara Bengeza. Marka je izdana u hrvatskom arku od simboličnih 25 maraka i s pet privjesaka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. kune i lipe postale su zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. To je bio simbol državnosti i suverenosti koji je u optjecaj pustila Narodna banka Hrvatske.
Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog povijesne uloge krzna kune u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti, a za naziv novčane jedinice manje od kune odabran je naziv lipa. Naziv lipa oslanja se na hrvatsko folklorno, književno i povijesno nasljeđe. U početku je kunino krzno služilo kao sredstvo naturalnog plaćanja, a potom i kao obračunska jedinica. Zanimljivo je da se njime tijekom srednjeg vijeka u Slavoniji, Primorju i Dalmaciji plaćao porez nazvan kunovina ili marturina (lat. martur, kuna). Lik kune se od prve polovine 13. stoljeća nalazio na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac.
Ideja o kuni kao novcu u modernom smislu započela je odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 16. kolovoza 1991. kada je imenovana Komisija za pripremu prijedloga koncepcije monetarnog sustava i izradu novčanica Republike Hrvatske. Komisija je odabrala idejni prijedlog kovanog novca kuna i lipa koji je izradio akademski kipar Kuzma Kovačić te prijedlog novčanica akademskog slikara i grafičara Miroslava Šuteja i prof. Vilka Žiljka, stručnjaka za računalnu grafiku. Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je 29. srpnja 1993. odluku kojom se novčanom jedinicom Republike Hrvatske proglašava hrvatska kuna podijeljena na 100 lipa.
