Izdavačka kuća Meridijani, specijalizirani hrvatski nakladnik za geografska i povijesna izdanja, uspjela je u 25 godina djelovanja izdati više od 200 naslova raznih knjiga, 70 udžbeničkih naslova, 50 brojeva znanstvenih časopisa, a početkom ožujka 2018. iznjedrila je i okrugli, 200. broj istoimenog časopisa „Meridijani“, koji je okosnica i brend cijele djelatnosti. Brojke su to kojima se ne može pohvaliti mnogo izdavača.
Međimurska obitelj Feletar utemeljitelj “Meridijana”
„Meridijani“ su hrvatski časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja koji je osnovan u ratno vrijeme 1994. godine, kako bi promicao hrvatske kulturne, tradicijske, povijesne, prirodne i druge vrednote. Časopis je pokrenuo ugledni hrvatski geograf, prof. dr. sc. Dragutin Feletar, bivši dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, danas akademik, sa svojom kćeri prof. Petrom Somek, koja je od 2001. godine urednica časopisa. „Meridijani“ od osnutka kontinuirano izlaze 24 godine, dugo kao mjesečnik, a posljednjih pet godina kao dvomjesečnik.
Lepoglava je glavna tema 200. broja „Meridijana“
Okrugli 200. broj, na 112 stranica u boji – kao i raniji brojevi tog uglednog hrvatskog edukativnog časopisa – donosi pregršt zanimljivih tema sa svih meridijana svijeta, ali kao i uvijek s posebnim naglaskom na hrvatske teme. I strane se teme pišu s hrvatskoga gledišta, iz pera hrvatskih autora i fotografa.
Glavna domaća tema jubilarnog 200. broja „Meridijana“ je Lepoglava – grad poznat po pavlinima, čipkarstvu, ahatu i zatvoru. Temu je napisao profesor povijesti i geografije Marko Godinić, a tekst je potkrijepljen odličnim fotografijama Darka Gorenka, ujedno autora trojezične fotomonografije „Lepoglava“ u vlastitom izdanju. S obzirom na glavnu hrvatsku temu, na naslovnici novog broja „Meridijana“ nalazi se „globus“ od prozračne, filigranski izrađene lepoglavske čipke koja je na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine čovječanstva.
Čileanski Uskršnji otok glavna inozemna tema
Glavna pak inozemna tema novog broja „Meridijana“ daleki je čileanski Uskršnji otok (Rapa Nui), kojem je posvećen cijeli arak (16 stranica) unutar časopisa. Otok je globalno poznat po monumentalnoj kamenoj plastici, nekoliko stotina golemih ljudskih figura najvećim dijelom smještenih uz stjenovite morske obale, a koje su nastale u razdoblju od 12. do 18. stoljeća. Temu je napisao novi suradnik „Meridijana“, fotograf i avanturist Jurica Galić Juka iz Splita, koji je snimio i sjajne fotografije čudesnih moaija (kipova).
Sijerković i srednjovjekovne utvrde u dolini Sutle
Nadalje, naš poznati meteorolog mr. sc. Milan Sijerković u „Meridijanima“ objavljuje izvještaj o tome kakva nam je klimatološki bila prošla 2017. godina, koja će zauzeti drugo ili treće mjesto na ljestvici dosad najtoplijih godina u povijesti mjerenja. U tekstu „Srednjovjekovne utvrde u dolini Sutle – Cesargrad i Kunšprek“ stalna suradnica „Meridijana“ prof. Lara Černicki piše o dolini Sutle, prastaroj granici koja danas razdvaja Hrvatsku od Slovenije, o uskom tjesnacu Zelenjaku (gdje je rođena i naša himna) te o dvjema gorama koje ga omeđuju, a na kojima su se smjestile sada ruševne srednjovjekovne utvrde, jedna s naše, a druga sa slovenske strane granice. Možda ta tema doprinese i boljim odnosima susjednih država. Uz obližnji Klanjec, autorica piše i o slovenskom Bizeljskom.
Siniša Golub o američkim nacionalnim parkovima
I u ovom broju časopisa uredništvo nastavlja sa serijalom reportaža o američkim nacionalnim parkovima – s temom o NP-u Jushua Tree – o kojima izdavačka kuća Meridijani priprema knjigu u suradnji s autorom mr. sc. Sinišom Golubom. U novopokrenutoj rubrici „Interpretirajmo hrvatsku baštinu“ novinar Hrvoje Dečak piše o Malom Sakadašu – prijemnom centru Parka prirode Kopački rit. U pravu ekološku avanturu upustio se pak profesionalni fotograf Romeo Ibrišević, koji piše o velebitskim vrtačama i krajolicima punim smeća te na ironičan način, u skladu s viđenim divljim odlagalištima otpada, parafrazira poznatu domoljubnu pjesmu „Vilu Velebita“. Romeo Ibrišević ovjenčan je i nagradom „Velebitska degenija“ za najbolji ekološki rad u tisku, za temu koja je bila objavljena u 184. broju „Meridijana“ (o baliranom smeću ispred Varaždina), i u gotovo u svakom broju „Meridijana“ ukazuje na brojne ekološke probleme koji muče našu zemlju. Najdugovječniji suradnik „Meridijana“, koji za časopis piše već 20 godina, istinski pustolov prof. Branko Kladrin, u novom broju otkriva jedan mali kuriozitet unutar velikog austrijskog Nacionalnog parka prirode Visoke Ture – najstarije pastirsko selo u Austriji, Jagdhausalm. Autor je to jedinstvenih putopisa u kojima na stručan, a istodobno zanimljiv i topao način, iskreno i proživljeno obrađuje teme većinom iz nama dalekih krajeva, posebice iz Indije i Rusije. Posljednjih nekoliko godina redovito odlazi u najizoliranija područja indijske Himalaje koja su postala njegova trajna inspiracija i o kojima su „Meridijani“ objavili već podosta putopisa. U suradnji s aviokompanijom Air France „Meridijani“ u svakom broju „Meridijani“ donose i po jednu parišku temu, a najčešće obrađuju manje razvikane pariške muzeje pa je tako nakon muzeja katakombi, muzeja kanalizacije, zaklade Louis Vuitton, u 200. broju na red došao i muzej čokolade o kojem piše povjesničar umjetnosti Damir Demonja. I za kraj, u dugogodišnjoj rubrici „Slavne povijesne ličnosti“ povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin donosi kratku biografiju o rimskom caru Marku Aureliju, koji se smatra i jednim od najvažnijih stoičkih filozofa.
U jubilarnom, 200. broju „Meridijana“ može se pročitati i veliki intervju s prof. dr. sc. Mirelom Altić, stručnjakinjom povijesne geografije i kartografije, koji skreće pozornost javnosti na važnost karata za hrvatsku povijest, a tu su još i tri manja intervjua sa zagrebačkim turističkim vodičima: Hrvojem Kučekom, Anđelkom Vincek (koja je i predsjednica Društva turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije) te Brunom Dragojem, koji govore o tome kako je to biti turistički vodič u Zagrebu, a otkrivaju i zanimljive dogodovštine s terena.
Prvi hrvatski putopisac Juraj Hus Rasinjanin
Iznimno je zanimljiv i poseban prilog „Meridijana“ otisnut na žućkastom papiru, koji donosi priču o prvom hrvatskom putopiscu iz 16. stoljeća, latinski obrazovanom Jurju Husu Rasinjaninu, koji je odveden u tursko ropstvo iz podravskog sela Rasinje, pokraj Koprivnice te je kao osmanlijski rob i vojni trubač dospio prvo na Bliski istok, pa potom dalje do Indije i natrag. O svojim je putešestvijama, kad se vratio u domovinu, napisao vrijedno literarno svjedočanstvo na latinskom jeziku. „Meridijani“ su rekonstruirali i objavili kartografski prikaz Husovih putovanja, a kratku biografiju o Jurju Husu napisao je prof. Juraj Bubalo.
Kao i u prijašnjih 199. brojeva i u ovom okruglom, 200. broju „Meridijana“ svatko tko voli geografiju, povijest i putovanja može pronaći neku temu za sebe jer časopis je pravo edukativno obiteljsko štivo i iz kojeg se mnogo toga može naučiti.
Ovog utorka svečano predstavljanje u Novinarskom domu u Zagrebu
Svečano predstavljanje jubilarnog 200. broja „Meridijana“ održat će se u utorak, 20. ožujka u Novinarskom domu u Zagrebu, u 12 sati (Perkovčeva 2, I. kat).
Na predstavljanju će sudjelovati i nekolicina dugogodišnjih „Meridijanovih“ autora: Hrvoje Dečak (novinar), Branko Kladarin (povjesničar umjetnosti i konzervator), Davor Rostuhar (putopisac i fotograf), Hrvoje Gračanin (povjesničar i sveučilišni profesor), Romeo Ibrišević (profesionalni fotograf), akademik Dragutin Feletar, a okupit će se i cijela obitelj Meridijana – najstariji, srednjaci i mlađi – svi na jednom mjestu. Voditeljica programa bit će urednica časopisa Petra Somek.
