RODAAN AL GALIDI: Dvije deke, tri plahte
„Dvije deke, tri plahte“ za izmučena tražitelja političkog azila u klopci pravnog pakla čine ono što je Kvaka 22 Josepha Hellera učinila za nesretna vojnika u ratu[…] Priča je to našega doba, i za naše doba. (Rayyan Al-Shawaf, Los Angeles Review of Books)
Ovo je priča o iračkom izbjeglici. Zove se Samir Karim, ali to nije važno jer to nije njegovo pravo ime. Rođen je 1. srpnja, ali to nije njegov pravi rođendan. Živi u nizozemskome centru za tražitelje azila, ali ni to nije važno, jer svi su prihvatni centri isti. Ili nisu? Samir Karim upoznat će vas s pet stotina imigranata koji čekaju da im nizozemske vlasti dadu dozvolu boravka. Dok je ne dobiju, ne smiju raditi. Ne smiju se školovati. I ne smiju izostati s jutarnjeg prijavka. Neki čekaju tri, neki sedam, neki šesnaest godina; neki su u međuvremenu ondje umrli, a neki se rodili.
Ovo nije priča o iračkom izbjeglici. Ovo je priča o svim izbjeglicama, i o Europi u kojoj su protokoli i papiri važniji od ljudi. O Nizozemskoj i njezinim stanovnicima. Rodaan Al Galidi ispričao ju je glasom čovjeka koji se zna smijati. Jednostavno i toplo. Da se lako čita i teško zaboravlja.
Rodaan Al Galidi (Irak, 1971.) nizozemski je pisac i pjesnik iračkog podrijetla. Studirao je građevinu kada je emigrirao iz Iraka da bi izbjegao vojnu obvezu. Od 1998. godine živi u Nizozemskoj. Budući da je dugo čekao azil koji je tražio, pa se nije mogao formalno obrazovati, nizozemski je jezik naučio sam, a danas na tome jeziku i piše. Dosad je objavio šest romana i devet zbirki poezije.
PETRA Dvořáková: Kirurg
U gradiću na rubu Češke kirurg Hynek Grábl profesionalno i vješto obavlja svoj posao u lokalnoj klinici. Zajednica ga poštuje, susjedi veličaju, a većina kolega prezire. Kod kuće ga pak s negodovanjem dočekuju nepovjerljiva žena, koju nikako ne uspijeva usrećiti, i dvoje tinejdžera, čijim se izazovnim odgojem ne stiže baviti. Unatoč problemima on uspijeva održati ravnotežu na svim planovima – sve dok mu se nad život ne nadvije sjena dobro čuvane tajne iz prošlosti, kada je slovio kao ugledni liječnik u glavnome gradu. Stiješnjen i pod pritiskom, kirurg se strmoglavljuje u spiralu pogrešnih odabira, s razornim posljedicama.
Pitak, dinamičan i napet, ovo je roman koji je Petru Dvořákovu potvrdio kao jednu od najčitanijih suvremenih spisateljica u Češkoj. Obrađujući milje koji mnogi idealiziraju, pritom i jezikom i stilom demistificirajući jednu od najcjenjenijih profesija, Dvořáková čitatelju primamljivo dočarava kompleksan i moralno upitan lik, suptilno se dotičući svih stereotipa koji se za njega neminovno vežu.
Petra Dvořáková (Velké Meziříčí, 1977.) češka je spisateljica i scenaristica, a dosad je objavljivala publicistiku, fikciju i knjige za djecu. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu Masarykova sveučilišta u Brnu, a budući da je završila medicinsku srednju školu, neko je vrijeme radila i kao medicinska sestra. Proslavila se već prvom knjigom, nizom intervjua s naslovom Proměněné sny, zbog koje je nagrađena „Magnesijom Literom“ za novinarstvo.
OLJA KNEŽEVIĆ: Gospođa Black
Kad se rodiš u maloj balkanskoj državi, namjesto srebrne žličice dobiješ gensko naslijeđe, recimo, kako ga je opisao Jens Bjorneboe u Povijesti bestijalnosti, oš-neš. Oštete te i prije nego što stasaš da uzmogneš, ne braniti se, nego nositi se s tim.
Neke od onih šugavih balkanskih ratnih godina, mlada Crnogorka u nevolji pobjegne iz zloglasnog kraja i, sretnim spletom okolnosti i svojih poželjnih osobina, nastani se u središtu Londona. Njezin otmjeni, šarmantni, uglađeni, znatno stariji i, tja, bogati muž, gospodin Black, divan je, sve dok nije… Imaju i tinejdžericu u pobuni, ponajviše protiv majke.
A ta mati, na pragu četrdesete, ulazi u rat s demonima iz vlastite prošlosti, s ponovnim pisanjem svoje „povijesti bestijalnosti”. Doduše, treba joj i strasti, uzbuđenja, pustolovina – pa što je snila… Malo se „muvala” s londonskom umjetničkom zvijezdom, malo sa zemljakom, romantičnim grubijanom meka srca (sic!) koji se bavi sumnjivo tajanstvenim poslom. Ispalo je da nije naučila poslovice predaka, kao npr.: tko s djecom liježe…tko s vragom tikve sadi…
Olja Knežević rođena je u Podgorici, maturirala u Kaliforniji, diplomirala na Katedri za engleski jezik i književnost Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Radila je kao freelance prevoditeljica za poeziju i prozu, novinarka i prevoditeljica na Radiju Brod, asistentica menadžera na projektu socijalne pomoći Danskog savjeta za izbjeglice, profesorica engleskog jezika i književnosti u podgoričkoj gimnaziji.
2008. godine magistrirala je kreativno pisanje na Birkbeck koledžu Sveučilišta u Londonu, a za svoj magistarski rad iste je godine dobila Overall Prize.
