Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 21. ožujka tri nove prigodne poštanske marke u seriji „Hrvatska flora“. Autorica prigodnih maraka je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba. Marke su izdane u arcima od 20 maraka i u nakladi od 100.000 primjeraka po motivu te u karnetima od 10 maraka čija naklada iznosi 20.000 primjeraka. Motivi poštanskih maraka su borovnica, drenjina i pitomi kesten. Prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska flora“ mogu se kupiti u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr.
Hrvatska pošta izdat će prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) te tri maksimum-karte, a žig prvog dana bit će u uporabi 21. i 22. ožujka u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.
Borovnica, Vaccinium myrtillus L., porodica vrjesovke (Ericaceae) – nominalna vrijednost marke 3,10 kn
Obična borovnica je višegodišnji, listopadni, jako razgranjeni grm visok od 30 do 60 cm, sjajnozelenih, tankih i jako bridastih izbojaka (grana), koje rastu iz dugačkih podzemnih izdanaka (rizoma). Površinski korijen jako je razvijen i iz njega u proljeće i jesen izbijaju brojni izdanci, najviše na oštećenim mjestima, kakva često uzrokuju divlje životinje. Svjetlozeleni listići na malenim peteljkama dugi su 1-3 cm i široki 1,5 cm, oblikom jajasto eliptični, sitno nazubljenog ruba i kratko šiljastog vrha, u jesen narančastocrveni. Cvjetići široki oko 0,6 cm kuglasto su vrčasti, isprva zelenkasti, kasnije bljedocrvene boje, a pojavljuju se u travnju i svibnju. Plod je jestiva, slatka i sočna kuglasta boba široka do 1 cm, tamnoplave boje s vidljivim ostatkom čaške na vrhu. Dozrijeva od srpnja do rujna.
Drenjina, Cornus mas L., porodica drjenovke (Cornaceae) – nominalna vrijednost marke 3,10 kn
Drijen je listopadni oveći grm ili stabalce zaobljene krošnje visoko najčešće do pet metara iako stara stabla narastu i do 10 m. Kora debla i većih grana je svijetlo sivosmeđa i ljuskava, dok su izbojci i mlade grane zelenkastosmeđi. Tamnozeleni listovi, na grančicama raspoređeni nasuprotno, jajasto su ovalni, cjelovitog ruba te dugačko ušiljenog vrha i naglašene nervature (raspored žila). S obiju strana listovi su pokriveni prileglim dlačicama, a s donje strane u kutovima žila nose čuperke bjelkastih dlačica. U jesen poprimaju žutu do zagasito crvenu boju. Sićušni četveročlani cvjetovi žute boje sakupljeni su u male štitaste cvatove, koji se pojavljuju prije listanja – u kasnu zimu ili rano proljeće. Plod (drenjina, drenjula) koštunica je dužine do 2 cm, koja sazrijeva ljeti. Zriobom od zelene poprima svjetlocrvenu boju, ali je trpka i neukusna sve dok potpuno ne sazri i postane tamnocrvena.
Pitomi kesten, Castanea sativa Mill., porodica bukovke (Fagaceae) – nominalna vrijednost marke 3,10 kn
Pitomi kesten listopadno je stablo guste krošnje koja u pravilu dosegne visinu od 20 do 35 metara. Kora mladih grana i izbojaka je glatka, zelena ili crvenkastosmeđa s brojnim svijetlim lenticelama (mali otvori nalik pjegicama ili crticama), a poslije postaje tamno sivosmeđa i uzdužno duboko izbrazdana. List je duguljasto kopljast, šiljastog vrha i krupno nazubljenog ruba, dugačak od 12 do 20 cm i širok od 3 do 6 cm, odozgo tamnozelen, odozdo svjetliji s izraženim žilama, sjajan i polukožast. Cvjetovi kestena maleni su i neugledni te jednospolni: muški žućkastobijeli cvjetići s brojnim prašnicima okupljeni su po tri ili više i čine uspravne klasaste cvatove dugačke od 10 do 30 cm. Po 3-4 zelenkasta ženska cvjetića smještena su u bazi svakog muškog cvata. Kesten cvjeta najčešće tijekom lipnja. Plod je okruglast ili spljošten orah sjajne crvenkastosmeđe boje, a najčešće su po dva ili tri smještena u zajednički bodljikavi ovoj ili kupulu, koja se zriobom na vrhu otvara s četiri zaklopca. Plodovi dozrijevaju u listopadu, a pojedino stablo može dati i do 200 kg uroda!
