Napokon više novca za poticanje mirovinske štednje i subvencije za stambene kredite nego za arene

novac

Proračun za iduću godinu težak je čak 140 milijardi kuna pa je osim za povišice mirovina i plaća državnih službenika ipak ostalo i nešto novca za programe koji su od pomoći poreznim obveznicima koji rade u privatnom sektoru.

Tako je ove godine primjetan rast sredstava raspoloživih za mirovinsku štednju i subvencije za kupnju stanova, iako su srezani poticaji za stambenu štednju. Ipak za te tri stavke zajedno u 2019. je predviđen tri puta veći iznos nego za sportske arene u Zagrebu, Varaždinu i Splitu.

Podrška inovacijama

Izdvajanje za poticanje stambene štednje srezano je s 30 milijuna kuna na svega 18 milijuna kuna. S druge strane, Vlada izdašno potiče kupnju stanova subvencijama za kamate. U idućoj godini program će se povećati s 42 na čak 80 milijuna kuna, što je gotovo udvostručen iznos. U okviru tog programa dosad je kupljeno 5200 stanova i kuća diljem Hrvatske, ali je subvencioniranje podiglo cijene nekretnina u nebo.

Nastavi li se uspjeh programa, moglo bi doći do značajnijeg poremećaja na tržištu nekretnina, odnosno napuhivanja cijena. Ipak, subvencije su mnogima pomogle da riješe svoje stambeno pitanje mnogo ležernije nego što bi bilo moguće bez njih. Ulaganje na dugi rok je povećanje mirovine mirovinskom štednjom u III. stupu. Država je jača i poticajima i činjenicom da je poslodavce inspirirala da uplaćuju svojim zaposlenicima u III. stup s obzirom na to da im je takva uplata oslobođena od oporezivanja.

Da je inicijativa urodila plodom, pokazuje i činjenica da su sredstva za mirovinsku štednju u odnosu na 2017. skočila za gotovo 40 posto na 79 milijuna kuna. U proračunu koji je Vlada nazvala razvojnim malo je pozicija koje bi tako mogli i nazvati za privatni sektor, ali u proračunu Ministarstva gospodarstva i obrta većinu pozicija zauzimaju programi pomoći poslodavcima iz fondova Europske unije.

Ipak, ima i direktnih pomoći države pa smo tako uočili 71 milijun kuna subvencija privatnom sektoru te još 18,2 milijuna kuna raspoloživih za podršku inovacijama. Europskog je novca puno više, čak 2,15 milijardi kuna. Samo o Ministarstvu ovisi hoće li taj novac doći do korisnika jer su tisuće projekata već spremne i čekaju na otvaranje natječaja koji bi se trebali ubrzati. Privatni sektor vrlo je agilan kad je riječ o iskorištavanju prilika koje nude EU fondovi pa su novac uglavnom povlačili brzo i učinkovito.

Poticaji sportu

Kako smo naglasili, za sportske arene u Zagrebu, Varaždinu i Splitu bit će izdvojeno oko 53 milijuna kuna samo u jednoj godini, a to je pak tri puta manji iznos od onoga koji će Središnji državni ured za sport dodijeliti kao subvencije sportskim klubovima. Naime, čak 155 milijuna kuna ide poticanju sporta, a to su sredstva koja se prosljeđuju iz Hrvatske lutrije.

Ured koji vodi Janica Kostelić troši jako mali dio svog proračuna na zaposlenike i materijalne troškove, a uglavnom transferira novac u sport. Zanimljivo je da za ‘sportske’ mirovine troše 18 milijuna kuna, a za razvoj sporta na lokalnoj razini imaju oko 11,5 milijuna kuna.

Ostavi komentar