Svaki radno sposoban korisnik zajamčene minimalne naknade dužan je mjesečno odraditi od 30 do 90 sati ako ih gradovi i općine pozovu na rad za opće dobro. Tako to piše u Zakonu o socijalnoj skrbi, no kako njegova provedba izgleda u praksi, osjetili su u Gradu Bjelovaru, gdje se od 49 pozvanih odazvalo samo – četvero.
Prijetnja da će ostati bez socijalne pomoći očito nije bila dovoljno jak argument.
Razočaran, ne i iznenađen
– Situacija je poražavajuća. Imamo 200 korisnika zajamčene minimalne naknade koje zovemo u grupama od pedesetak. Ovo je bila prva grupa. Desetak ih se uopće nije javilo, dvadesetak ih je donijelo liječničku dokumentaciju koju ćemo proslijediti Centru za socijalnu skrb, pa neka oni dalje vještače, a samo ih je sedmero došlo na osposobljavanje prije početka rada, a na poslu se na kraju pojavilo samo njih četvero – razočaran je, ali ne i iznenađen, bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. Slab odaziv na rad za opće dobro izazvao je čuđenje među Bjelovarčanima.
– Treba im odmah prestati isplaćivati naknadu! – predlažu neki. Čuo se i prijedlog da se nagrade oni koji su se odazvali. – U utorak ću zamoliti tih četvero da dođu k meni u ured i preporučit ću ih tvrtkama. Zbog tih četvero treba poslati poruku da ima ljudi koji žele raditi. Bit ću posve otvoren i reći da je ovako slab odaziv poruka koliko se u Hrvatskoj cijeni rad. Pretvorili smo dio društva u glasačku mašineriju. I meni su govorili da ću izgubiti dosta glasova ako ljudi izgube pravo na naknadu, a ja samo želim da se uvede red. Ako se za simbolična četiri sata rada dnevno od 50 javi četvero ljudi, to je dokaz da nešto ne štima. Želim da se ponovno uspostavi kult rada i da doista pomoć dobiju potrebiti, a ne oni koji ne žele raditi – ističe Hrebak. No, ima, kaže, i svijetlih primjera, ali ne u radu za opće dobro, nego u javnim radovima koje plaća država.
– Prije šest mjeseci na javne radove uzeli smo 12 nezaposlenih ljudi kojima sam rekao da se trude, da tih šest mjeseci vide kao priliku za dokazivanje i da ćemo im, ako se pokažu dobrima, napisati preporuke. Šest ih se zafrkavalo, a šest je radilo dobro. Napisao sam im preporuke i u roku od nekoliko dana dobili su posao u bjelovarskim tvrtkama – kaže nam Hrebak.
Ima i dobrih iskustava
Bjelovar nije prvi uvjetovao isplatu zajamčene naknade radom za opće dobro. To već godinama provode brojni gradovi i općine. U međimurskom gradu Prelogu imaju samo dobra iskustva.
– Imamo desetak ljudi koji odrađuju 900 kuna socijalne pomoći i sve odlično funkcionira. Čiste ulice, zalijevaju cvijeće… Nikog nismo morali prijaviti jer ne želi raditi – ističe gradonačelnik Ljubomir Kolarek.
No, kad su prije tri godine počinjali s radom za opće dobro, u Gradu Prelogu su imali slične probleme kakve danas ima Bjelovar. Od 12 radno sposobnih 2015. javilo im se samo šestero korisnika socijalne pomoći. Danas, eto, nema “zabušanata”. Očito treba proći neko vrijeme da ljudi shvate da bi doista mogli ostati bez socijalne pomoći ako ne odrade taj dug zajednici.
