Generalni konzulat Republike Hrvatske u Pečuhu nadležan je u tri mađarske županije – Šomođskoj (Somogy), Bačko-kiškunskoj (Bacs – Kiskun) i Baranjskoj županiji (Baranya), dok je po pitanjima prekograničnih projekata za Zalsku (Zala) županiju podijeljena nadležnost s hrvatskim veleposlanstvom u Budimpešti.
Tako se može reći kako konzulat zapravo pokriva cijelo pogranično područje Mađarske. Temeljna zadaća hrvatskog Generalnog konzulata u Pečuhu, osim predstavljanja Hrvatske i promocije hrvatskog gospodarstva i kulture na ovom području u Mađarskoj, jest skrb o hrvatskoj manjini u Mađarskoj.
Generalna konzulica Republike Hrvatske u Pečuhu Vesna Haluga na tu je dužnost došla prije tri i pol godine. Ove jeseni toj rođenoj Zagrepčanki, koja se smatra Međimurkom te je u Pečuh stigla s dužnosti pročelnice Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Međimurske županije, istječe četverogodišnji mandat, piše Glas Slavonije.
Početkom ožujka, dakle idućega tjedna, u Pečuhu će biti svečano otvoren Hrvatski dom.
Kakav je, općenito gledano, položaj Hrvata u Mađarskoj, odnosno ovom pograničnom dijelu zemlje?
– Situacija je slična onoj u Hrvatskoj. U pograničnom dijelu Mađarske prisutan je relativno snažan depopulacijski trend. Najveća koncentracija Hrvata u Mađarskoj upravo je u tom pograničnom dijelu zemlje, posebice u Baranjskoj županiji. Tu, u Pečuhu, smještene su i sve značajne institucije Hrvata iz Mađarske – Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, jedina samostalna katedra hrvatskog jezika u cijelom svijetu, Hrvatsko kazalište u Pečuhu, kao jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan Hrvatske, zatim Hrvatski klub August Šenoa, mnogo kulturno-umjetničkih društava, itd.
Koliko je, zapravo, Hrvata u Mađarskoj? Službene i neslužbene brojke razlikuju se.
– Tako je. Službene brojke govore jedno, međutim, dostatno je samo pogledati recimo telefonski imenik Pečuha i vidjeti koliko je u njemu hrvatskih prezimena. Procjene su da u Mađarskoj živi između 50 i 100 tisuća Hrvata. Raspon je kao što vidite doista velik, a mi se držimo brojke od približno 50 tisuća.
Ove institucije Hrvata u Mađraskoj ukazuju na to da su naši sunarodnjaci jako dobro organizirani u susjednoj zemlji.
– Definitivno su Hrvati u Mađarskoj jedna od najbolje organiziranih hrvatskih nacionalnih zajednica u Svijetu. Hrvati su ovdje autohtona nacionalna manjina, ovdje su, na istom prostoru, kako to Podravci s mađarske strane granice vole reći, od stoljeća sedmog. I vrlo su aktivni. Na našem konzularnom području lani smo imali 238 različitih aktivnosti, te priredbi koje su organizirali Hrvati.
Koliko Generalni konzulat može činiti i čini na općenitom povezivanju Hrvatske i ovoga dijela Mađarske?
– Mnogo činimo upravo po tom pitanju, iako je Konzulat prema broju zaposlenih relativno mali. Naravno, on je 1995. godine, kada je osnovan, imao sasvim drugu funkciju, zbog više od 60 tisuća prognanika koji su tu boravili. Tada je mnogo važniji bio konzularni rad Konzulata. Sada nam je primarna zadaća skrbiti o hrvatskoj manjini, ali i promovirati hrvatsku kulturu, te svakako gospodarstvo na ovom području u Mađarskoj. Mogu govoriti o protekle tri i pol godine rada od kada sam ovdje i mislim da smo postigli lijepe rezultate.
Kakve mogućnosti Konzulat ima u gospodarskom povezivanju ove dvije zemlje? Javljaju li vam se tvrtke iz Hrvatske koje žele poslovati u ovom dijelu Mađarske?
– Da, postoji interes naših tvrtki za povezivanjem, dolaskom na mađarsko tržište, nastupom na sajmovima… Jezik je definitivno još uvijek jedna od barijera. U okviru Konzulata osnovali smo Poslovni klub, predsjednik mu je bivši gradonačelnik Szentlorinza koji je Hrvat i jako dobro pozna Hrvate iz Mađarske – posebice poduzetnike. Upravo nam je temeljna zadaća bila okupiti Hrvate poduzetnike na konzularnom području kako bi nam oni bili glavna veza za upite o suradnji koje dobijamo iz Hrvatske. Pokazalo se to dobrim potezom i Klub dobro funkcionira.
